Kardinal Parolin o odnosima s Kinom

Papin državni tajnik u intervjuu za časopis 'Sveti Franjo', koji će biti objavljen u siječnju 2015. godine, govori o odnosima s Kinom. „U pozitivnom smo razdoblju“ i „usudio bih se reći da su dobri izgledi“, iako hod. „još nije završen“ Kardinal Parolin dobro poznaje osjetljivost nekih pregovora, a obično se ne „zalijeće“ u svojim ocjenama. No odgovarajući na upit o odnosima s Kinom, rekao je da se nešto 'miče' te da diplomacija pape Franje, nakon poboljšanja odnosa između Sjedinjenih Država i Kube, okreće pogled prema Kini.
Govoreći o odnosima s Kinom, rekao je da je put bio dug, s 'izmjeničnim fazama', da još nije završen te da će se zaključiti s Božjim vremenom. Uvjeren sam – dodao je – da na Kinu moramo primijeniti teološko viđenje. Sada smo u pozitivnoj fazi, s jedne i druge strane stigli su poticaji da se nastavi dijalog i zajedničko traženje rješenja problema o nazočnosti Katoličke crkve u toj ogromnoj zemlji. Usuđujem se reći da su izgledi dobri, a nadamo se da će ovi 'pupoljci' procvjetati i donijeti dobar plod, na dobrobit Kine i čitavoga svijeta – kazao je kardinal Parolin.
Kardinal Parolin potvrđuje dakle postojeći dijalog između Kine i Svete Stolice. Otprilike prije mjesec dana na raznim web-stranicama Hong Konga, pa i dnevnika na engleskom, koji je u svezi s „Narodnim novinama“, službenim glasnikom Kineske komunističke partije, „Global Times“, pisano je o skorom rješenju dugogodišnjega problema oko imenovanja biskupâ, nakon što je Pekinška vlada izašla s prijedlogom u kojem je sadržan usklađeni dogovor.
Sveta je Stolica uvijek tvrdila da je spremna na dogovor o imenovanju biskupskih kandidata, ali da Rimski biskup treba imati posljednju riječ. Papa Benedikt XVI. u pismu kineskim katolicima, objavljenom u svibnju 2007. godine, priželjkuje „dogovor s vladom“ o izboru, imenovanju i priznavanju biskupa.
Objasnio je pak da je „imenovanje pastira“ u međunarodnim dokumentima „shvaćeno“, bitnom sastavnicom prava na vjersku slobodu“. Papa je Ratzinger pojasnio da je imenovanje pastira „duhovna vlast“, a ne „politička“ koja se miješa u unutarnje poslove države.
U kolovozu, na povratku iz Koreje, nakon što je jednom papi prvi put dopušteno nadlijetanje zračnoga prostora Narodne Republike Kine, papa je Franjo rekao: Puno sam molio za veliki, plemeniti i mudri kineski narod … A imam li želju posjetiti Kinu? Išao bih sutra. Mi poštujemo kineski narod; Crkva jedino traži da može slobodno djelovati i ništa drugo – istaknuo je Sveti Otac.
Možda je kucnuo čas da se prekine s prošlošću te započne novo razdoblje. Prošlih se dana govorilo o tomu kako Sveti Otac nije primio u audijenciju Dalai Lamu. Papa je izrazio „poštovanje „ prema budističkom čelniku, a u audijenciju nije primio ni njega ni druge nobelovce. Pekinške su vlasti odmah uputile pozitivan signal – primijetio je kardinal.
Kina uvijek „iskreno“ želi poboljšati odnose sa Svetom Stolicom, izjavio je glasnogovornik kineskoga ministarstva vanjskih poslova, Qin Gang, objašnjavajući da je „ponašanje Vatikana zamijećeno“. Kina će nastaviti poticajan dijalog sa Svetom Stolicom – rekao je Gang, izražavajući nadu da će „Vatikan zajedno s Kinom uložiti napor kako bi se dvije strane srele na pola puta da poboljšaju obostrane odnose. U ovaj kontekst treba smjestiti odmjerene i znakovite riječi Papina državnoga tajnika.