2014-12-20 18:45:53

Uz misna čitanja IV. nedjelje Došašća razmišlja vlč. Darko Rogina


RealAudioMP3 Draga braćo i sestre!
Bog šalje svoga glasnika arkanđela Gabrijela u jedan mali, periferni, neznatni gradić u židovskoj pokrajini Galileji, imenom Nazaret. Natanael je jednom prilikom u čudu pitao Filipa: „Iz Nazareta da može biti što dobro?“ Toliko o ugledu toga grada. Ljudski gledano ono što mi smatramo važnim i normalnim, uglednim i lijepim, Bogu je, čini se, nevažno i nepotrebno. On čini suprotno našoj logici – jer dolazi u maleni, nepoznati gradić. Mi bismo, vjerojatno, takav jedinstveni povijesni događaj najave rođenja Sina Božjega, Spasitelja, sudeći prema našem životnom poimanju velikih događaja, načinu razmišljanja i trendu eksluzivnosti najavili u nekom svjetskom središtu, pompozno u blještavilu medija. No, Božja pedagogija je da velike stvari dolaze sa periferije. Dolaze od malih i neznatnih ljudi, ali koji su otvoreni Bogu i njegovom Duhu, izolirani od ljudske potrebe za priznanjem, slavom, čašću i moći. Takva je upravo bila Marija, koja slavi i hvali Boga što je pogledao na poniznost i neznatnost službenice svoje. Bog najavljuje dolazak, rođenje svoga Sina u neznatnom gradiću, neznatnoj službenici. Kakav paradoks! I danas velika Božja djela dolaze preko poniznih i neznatnih. Papa Franjo podsjeća da su rubni i neznatni danas siromašni, obespravljeni, odbačeni od društva. Rubnost i neznatnost je također tamo gdje vlada bezbožnost i malodušje kao da Boga nema. Oni su današnji Nazaret kojemu nas Bog šalje i potiče da širimo radost evanđelja, da budemo nositelji i donositelji radosne vijesti.
Ako pogledamo Božje suradnike u povijesti spasenja većina njih u Bibliji bili su muškarci. Na vrhuncu povijesti spasenja pojavljuje se lik žene. Marija iz Nazareta slika je ljudskog bića koje prihvaća Božji plan spasenja. Anđeo Gabrijel pozdravlja Mariju riječima: „Zdravo, milosti puna!” (Lk 1, 29). Nigdje ne piše zašto je Marija zaslužila takvu milost. Samo se kaže da ju je Bog izabrao. Ona ne ističe svoju nedostojnost, nego odgovara na Božji poziv: „Evo, službenice Gospodnje!“ (Lk 1, 38). Pa, ipak ostaje nejasno i usuđujemo se pitati – kako je Marija prepoznala da se radi upravo o anđelu, a ne o utvari, autosugestiji, ili plodu njenih želja? Kako je znala da je Bog na djelu? Ne piše da ga je vidjela, već samo da mu je čula glas. Kako u mnoštvu glasova prepoznati anđelov, kao glasnika Božjeg? Ili, još bolje, kako prepoznati Božji dodir, zahvat u čovjekov život? Po tome što govori kao nitko drugi. Dira nam dušu tamo gdje to nitko drugi ne zna. Stvara pozitivan nemir i oduševljenje, rasvjetljava put i daje nam odlučnost, potiče i hrabri. Mariji je rekao da je „milosti puna“. Anđela se prepoznaje po tome što nam govori istinu o nama. Bog je Mariji navijestio Istinu, koju će ona donijeti svijetu. Vječna Riječ se utjelovila u utrobi ponizne žene, mlade Židovke iz Nazareta, rubnog i neznatnog gradića, koja će svijetu roditi Boga, Sina Božjega. Rodit će Spasa svijeta, jer i samo ime Isus, hebr. Ješuah, znači Bog spašava.
Mi trebamo Boga i Bog treba nas. Svaka dobra inicijativa dolazi od Boga. No, on treba naš pristanak. Unatoč teškim kušnjama i društvenomu metežu, vlastiti život treba staviti u Božje ruke da raspolaže našim vremenom i našim talentima, kao što je trebao Marijin: „Neka mi bude“. Tko zna što propuštamo učiniti zato što nismo dali svoj pristanak! Zato jer se prepuštamo vlastitim strahovima, razmišljanjima i proračunatosti. Bog želi od nas stvoriti postojane i mudre avanturiste Božjeg plana i Duha. Mudar čovjek izabire Boga za učitelja i ljubav kao put. Sve ostalo su stranputice. U Došašću iščekujemo ispunjenje Božjega obećanja da će nam poslati svoga Sina, Mesiju. Nažalost, naše dnevne aktivnosti, ubrzana, rastresena i bučna svakidašnjica, ne čini nas dalekovidnima, sluhovitima i primateljski raspoloženima za Božji dolazak. Naš dolazak Bogu i Božji dolazak k nama pretpostavlja sabranost, budnost, osluškivanje. Molimo Gospodina da nam udjeli snage i poniznosti da poput Marije, Bogu odgovorimo: „Neka mi bude po tvojoj riječi!“








All the contents on this site are copyrighted ©.