Mongolija dobila svojega prvog đakona

Put koji čovjek valja prijeći kako bi postao dobar svećenik ima biti pun radosti, i to zbog primljenoga poziva, i ponajviše zbog naviještanja Evanđelja. Na taj način on postaje dobar pastir i može se suočiti sa svim izazovima – rekao je nadbiskup Daejeona msgr. Lazar You Heung-sik u propovijedi, održanoj 11. prosinca, koja je popratila ređenje osam novih đakona, među kojima je bio i Josip Enkh-Baatar, prvi redovnik u povijesti suvremene Mongolije.
Osim Josipa, u sjemeništu u Daejeonu, u Južnoj Koreji, od kolovoza 2012. godine boravi još jedan mladić iz Mongolije. Josipovo posvećenje podsjeća na svetoga Andriju Kima Taegona, prvoga sveca i prvoga svećenika iz Južne Koreje – napomenuo je nadbiskup te dodao da je i on postao svećenik izvan svoje zemlje, u Shanghaiju, te se kao i Josip vratio u svoju zemlju kako bi donio sjeme Evanđelja.
Osim velike crkvene, misionarske i apostolske važnosti, to je ređenje vrlo važno i iz praktičnih razloga. Prema zakonu Republike Mongolije, naime, samo mongolski građani imaju pravo kupiti zemljište za izgradnju bogoštovnih mjestâ, i samo oni mogu voditi vjerske organizacije. Iako su dosta snošljivi prema katolicima, mongolski su dužnosnici strogo primijenili ta pravila u odnosu na druge kršćanske denominacije, koje su morale ograničiti svoj apostolat.
Prema posljednjim procjenama, kršćani – svih vjeroispovijesti – nazočni u Mongoliji čine malo više od 2% stanovništva, a najveća je većina budističke vjere pomiješana sa šamanskim vjerovanjima lokalne tradicije. Mnogo je također ateista, kojih je gotovo 40% cjelokupnoga stanovništva. Katolika ima oko tisuću, ali znali su osnovati i razviti centre za prihvat djece bez roditelja, siromahâ i starijih osoba, zatim bolnice – u toj zemlji u kojoj nema zdravstvene infrastrukture, kao i više škola.