Papa u Diyanetu: Vjerski su vođe dužni prijaviti svaku povrjedu dostojanstva i ljudskih prava

Nakon susreta s turskim vlastima, a potom i s turskim Premijerom, Sveti je Otac 28. studenog, u Ankari, posjetio Upravu za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet), gdje se susreo s političkim i vjerskim vođama, muslimanskim i kršćanskim, i to tragom Benedikta XVI. koji je – kako je podsjetio papa Franjo – na istom mjestu bio u studenom 2006. godine.
Dobri odnosi i dijalog među vjerskim vođama jasna su poruka upućena njihovim zajednicama, da su uzajamno poštovanje i prijateljstvo mogući unatoč razlikama – istaknuo je Sveti Otac te napomenuo da ta poruka ima posebno značenje i važnost u vrijeme krize kao što je naše, koja se u nekim područjima svijeta pretvara u pravu dramu za čitave narode. Spominjući ratove koji siju žrtve i uništavanje, međuetničke i međureligijske napetosti i sukobe, glad i siromaštvo koji pogađaju stotine milijuna ljudi, kao i štete počinjene okolišu, zraku, vodi i zemlji, papa je Franjo istaknuo – kako je rekao – doista tragično stanje na Bliskom istoku, a posebno u Iraku i Siriji.
Nasilje pogađa i sakralne građevine, spomenike, vjerske simbole i kulturnu baštinu, kao da se želi izbrisati svaki trag, svaki spomen na drugoga – primijetio je Papa. Kao vjerski vođe – dodao je – dužni smo prijaviti svaku povrjedu dostojanstva i ljudskih prava. Ljudski život, dar Boga Stvoritelja, ima sveto obilježje. Zbog toga nasilje koje traži vjersko opravdanje zaslužuje najjaču osudu, jer Svemogući je Bog života i mira. Od svih onih koji kažu da Ga časte, svijet očekuje da budu muškarci i žene mira, sposobni živjeti kao braća i sestre, unatoč etničkim, vjerskim, kulturnim ili ideološkim razlikama – rekao je papa Franjo.
Međutim, potrebno je također zajedničko zauzimanje kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja, a to – prema Papinim riječima – zahtijeva suradnju svih strana: vladâ, političkih i vjerskih vođâ, predstavnikâ građanskoga društva, i svih muškaraca i žena dobre volje. I posebno, odgovorni u vjerskim zajednicama mogu dati dragocjen prinos vrijednosti nazočnih u njihovim tradicijama.
Mi, muslimani i kršćani, čuvari smo neprocjenjivoga duhovnog blaga, – primijetio je papa Franjo – u kojemu prepoznajemo zajedničke čimbenike, iako ih živimo prema vlastitoj tradiciji, primjerice klanjanje milosrdnom Bogu, molitva, milostinja, post… to su čimbenici koji, ako se žive iskreno, mogu preobraziti život i postaviti siguran temelj za dostojanstvo i bratstvo ljudi. Priznati i razvijati to duhovno zajedništvo – putem međureligijskoga dijaloga – pomaže nam također promicati i štititi u društvu moralne vrijednosti, mir i slobodu – rekao je papa Franjo.
Napomenuvši potom da zajedničko priznavanje svetosti ljudskoga bića podupire zajedničku sućut, solidarnost i djelotvornu pomoć prema onima koji trpe, Sveti je Otac izrazio posebnu zahvalnost za sve što turski narod, muslimani i kršćani, čine za stotine tisuća ljudi koji zbog sukobâ bježe iz svojih zemalja. Taj primjer valja ohrabriti i podupirati – napomenuo je te izrazio zadovoljstvo zbog dobrih odnosa i suradnje između Uprave za vjerske poslove Republike Turske i Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog. Nadam se da će se oni nastaviti i učvrstiti, i to za dobro svih ljudi, jer svaki pothvat istinskoga dijaloga znak je nade za svijet kojemu su potrebni mir, sigurnost i blagostanje – rekao je na kraju papa Franjo.