“Tražimo dostojanstvo, ne milostinju” – ustvrdio je papa Franjo u govoru na drugoj
međunarodnoj konferenciji o prehrani u Rimu, pri Organizaciji za prehranu i poljoprivredu
Ujedinjenih naroda. Pravo na hranu bit će zajamčeno samo ako obratimo pažnju na istinske
subjekte toga prava, to jest na osobe koje pate od gladi i pothranjenosti, primijetio
je Papa. Borbu protiv gladi sprječavaju „tržišni prioriteti“ prema kojima je na
vrhovnom mjestu dobit, a hrana se drži samo jednim od dobara i koristi se kao predmet
financijske špekulacije. I dok se govori o novim pravima, gladni su i dalje na ulici
i traže osnovna prava. „Tražimo dostojanstvo, ne milostinju“ – rekao je u njihovo
ime Papa, primijetivši kako se danas puno govori o pravima, dok se često zaboravlja
na dužnosti. Sudbine su država danas često zapletene te su više nego ikada poput
velike obitelji, ovisne jedne o drugima, ali su odnosi često oštećeni međusobnom sumnjičavošću,
koja se katkada pretvara u vojnu ili ekonomsku agresiju. Danas je nužno prepoznati
ograničenja pristupâ koji se temelje na suverenosti svake države, na apsolutnim, nacionalnim
interesima koje često uvjetuju mali centri moći – istaknuo je papa Franjo. „Osobe
i narodi traže da se pravda provede u djelo: ne samo u zakonskom smislu, već i u smislu
doprinošenja i raspodjele. Stoga, razvojni planovi i rad međunarodnih organizacija
mora uzeti u obzir“ poštivanje „temeljnih ljudskih prava“, odnosno „prava gladnih“,
kazao je Sveti Otac, ističući kako na prvome mjestu treba biti skrb za pojedinca kojemu
nedostaje dnevna prehrana. Papa je i podsjetio na upozorenje sv. Ivana Pavla II. o
„paradoksu izobilja“: ima hrane za sve, ali ne mogu svi jesti; hrana se baca i koristi
u druge svrhe. „Nažalost, ovaj 'paradoks' aktualan je i danas“, a prvi izazov za prevladati
po pitanju hrane je manipulacija u ime raznih interesa. Drugi je izazov nedostatak
solidarnosti – istaknuo je Papa, primijetivši kako se radi o riječi „koju bismo podsvjesno
htjeli maknuti iz rječnika“. U društvu individualizma i podjela, manjak solidarnosti
znači oduzimati najslabijima dostojanstven život te izazivati pobune protiv institucija,
upozorio je Papa, objašnjavajući kako se po solidarnosti nadvladavaju razlike i ograničenja
te se traži zajedničko dobro. Izvor nadahnuća – i na razini država kao zajednicâ ljudi
– je naravni zakon, „upisan u ljudsko srce“, koji „govori jezikom koji svi mogu razumjeti“.
Njegovanjem vrijednostî naravnoga zakona, cilj prehranjivanja ljudske obitelji postaje
ostvariv. Sveta Stolica tom cilju doprinosi uočavanjem kriterija koji se moraju
zadovoljiti kako bi se ostvario pravedan međunarodni sustav, utemeljen na „istini,
slobodi, pravdi i solidarnosti“ te „odnosima između pravâ i hrane, pravâ na život
i na dostojanstveno postojanje, prava na zakonsku zaštitu te moralne obveze za dijeljenje
svjetskog ekonomskog bogatstva“ – kazao je papa Franjo te istaknuo važnost skrbi za
„našu sestru i majku, Zemlju, naš planet“. No iznad svega, zaključio je na kraju,
ne smije se usvojiti bilo kakav sustav diskriminacije u pristupu hrani kao model rješavanja
problema gladi.