Znanstveni skup o Sv. Benediktu

Sveti Benedikt Nursijski, korijeni Europe, i papinstvo Pavla VI. – te su teme bile u središtu dvodnevnoga međunarodnog susreta održanoga 28. i 29. listopada u Rimu. Skup je organiziralo Europsko sveučilište u Rimu, pod pokroviteljstvom Papinskoga vijeća za kulturu.
Radove je na skupu otvorio pater Luca Maria Gallizia, rektor spomenutoga sveučilišta, koji je u razgovoru za našu radijsku postaju govorio o važnosti svetoga Benedikta, utemeljitelja zapadnoga monaštva u VI. stoljeću, za današnje društvo. Prije 50 godina, u listopadu 1964. godine, na početku svojega papinstva, Pavao VI. je apostolskim pismom „Pacis nuntius“ proglasio svetoga Benedikta zaštitnikom Europe. Bilo je to u ključnom razdoblju integracije Staroga kontinenta koji je izišao iz Drugoga svjetskog rata. Prigoda je bila posveta nove bazilike u Montecassinu, koja je bila uništena u bombardiranju u veljači 1944. godine – kazao je pater Gallizia te istaknuo da je sveti Benedikt lik iz prošlosti, ali je vrlo aktualan.
Život je svetoga Benedikta protekao – podsjetio je p. Gallizia otvarajući spomenuti skup – u vrijeme obilježeno razaranjem i nasiljem, raspadanjem ustanovâ, velikim migracijama, bijedom, neizvjesnošću i nesigurnošću. Stoga je njegova odluka da odbije ponašanje i logiku aristokracije, kojoj je pripadao, a koja nije bila u stanju utjecati na društvo, otvorila put napornoj obnovi, utemeljenoj na stvaranju zajednicâ koje su Evanđelje ostvarivale u svakodnevnom životu, pa i na najneprohodnijim i najudaljenijim mjestima – istaknuo je pater Gallizia.
Stvorio je mrežu samostana koja se malo pomalo proširila po čitavoj Europi, i koja je postala razlog za duboko jedinstvo, za širenje kršćanstva, i oživljavanje klasične kulture. Sveti Benedikt je svojim Križem, knjigom i plugom, bio u srcu Europe važan poticaj integracije, također među različitim etničkim i kulturalnim sastavnicama. Istaknuo je snagu kršćanstva, među ostalim i onu obnoviteljsku, i za današnje vrijeme – rekao je na kraju pater Gallizia.