Povodom skore beatifikacije Pavla VI., u nedjelju, 19. listopada, sve je više događaja
organiziranih o liku i papinstvu pape Montinija. Upravo je tom budućem blaženiku bio
posvećen susret crkvenoga pokreta Obnova u Duhu Svetomu, održan 12. listopada u mjestu
Montichiari, nedaleko od Brescie, u rodnom kraju pape Montinija. Na skupu je sudjelovao
i don Angelo Maffeis, predsjednik Instituta Pavao VI., koji se u razgovoru za našu
radijsku postaju osvrnuo na lik Pavla VI., Drugi vatikanski sabor, i posebno suglasje
s papom Franjom. Podsjetivši da je Pavao VI. naslijedio Drugi vatikanski sabor,
koji je sazvao i otvorio njegov prethodnik, Ivan XXIII., don Angelo je primijetio
da se nakon 50 godina posebno jasno uočava kako se te dvije osobe nadopunjuju. Pavao
VI. je taj sabor tumačio kao ispit savjesti koji je trebao razbistriti svijest Crkve
o vlastitom identitetu i njezinu poslanju, te tako obnoviti način predlaganja evanđeoske
poruke, te strukture i načine djelovanja Crkve. Na novinarovu primjedbu da je
papa Montini uvijek bio priznat kao vrlo inteligentan, i čovjek velike kulture, ali
da je manje poznata dimenzija njegove duhovnosti, don Angelo je kazao da on pripada
onoj vrsti ljudi koji svoju nutrinu ne pokazuju neposredno; kao da postoji određena
stidljivost u iskazivanju onoga što je u srcu – dodao je. Mislim da je ta dimenzija
pape Montinija došla do izražaja posebice nakon njegova preminuća, kada su objavljeni
neki njegovi spisi. Odgovarajući na novinarovo pitanje ima li još nekih pokazatelja
suglasja između pape Franje i Pavla VI., budući da je poznato da apostolsku pobudnicu
'Evangelii Nuntiandi' papa Franjo smatra najvažnijim do sada napisanim dokumentom
učiteljstva o pastoralu, don Angelo je prije svega istaknuo vrlo lijepu podudarnost
svečanosti beatifikacije Pavla VI. sa završetkom Izvanredne biskupske sinode. Biskupska
je sinoda – objasnio je – ustanova koju je Pavao VI. želio kao nastavak solidarnosti,
razmjene i razgovora unutar biskupskoga tijela, koji su na Drugom vatikanskom saboru
bili vrlo izraženi, ali koji su trebali pronaći put kako bi se izrazili i u redovnom
životu Crkve. U razmišljanju o poslanju Crkve, koje je razvio Pavao VI., nastavak
na koji papa Franjo podsjeća ovim papinstvom zacijelo je predstavljen spomenutom pobudnicom
– primijetio je don Angelo te dodao da ona povezuje svijest o velikom blagu koje je
Crkva primila, i koje ima propovijedati u potpunoj vjernosti, s darom koji joj je
dan. Istodobno vidljiva i je i osjetljivost za današnje prilike, za kulturu, i društvenu
stvarnost u kojemu Crkva obavlja svoje poslanje – primijetio je predsjednik Instituta
Pavao VI.