Pokornička slavlja u zajednici za razvedene i ponovno vjenčane koji žele ponovno ući
u crkvenu zajednicu – jedan je od putova predloženih jučer, 9. listopada, poslijepodne
na sinodi o obitelji, na kojoj su pak danas prijepodne uditori na sinodi, odnosno
sudionici koji nemaju pravo glasati, a među kojima su brojni laici, dali svoja svjedočanstva.
Njihovim je izlaganjima završio prvi tjedan rada Sinode, tijekom kojega su sinodski
oci održali 180 izlaganja. O temama koje su bile u središtu osmoga i devetoga sastanka
sinode, na uobičajenom je briefingu danas govorio pater Federico Lombardi, ravnatelj
Tiskovnoga ureda Svete Stolice. Posebno je bila zanimljiva tema o razvedenim i
ponovno vjenčanim osobama, i o mogućnostima da pronađu nove putove prihvata u Crkvi
– rekao je pater Lombardi. Usko povezan s tom temom jest sakramentalni vidik što se
tiče mogućnosti, koju mnogi žele, pristupanja prije svega Euharistiji. U vezi s tim
je bila zanimljiva – kazao je pater Lombardi – primjedba u kojoj je istaknuto ono
što je, u svoje vrijeme, bio učinio sveti Pio X., kada je odredio da djeca mogu pristupiti
Euharistiji; to je u to vrijeme bilo smatrano krajnje revolucionarnim i novim. Tako
je istaknuto da ima i hrabrih primjera od strane jednoga pape – iako u drugačijim
prilikama od naših – u razmišljanju i uvođenju novosti što se tiče prakse pristupanja
Euharistiji – rekao je pater Lombardi. „Osjetljiva“ je tema bila i priprava za
brak, za koju se – kako su istaknuli sinodski oci - valja temeljito brinuti, i kroz
duže vrijeme jer – primijećeno je – sadašnja kratka priprava ne pomaže u razumijevanju
svetosti veze. O odgoju za brak i o pratnji parova opširno su govorili uditori na
sinodi. U više je njihovih izlaganja istaknuto da laici trebaju biti više uključeni
u vrijeme priprave para, jer u tim slučajevima veliki utjecaj ima snaga proživljenoga
svjedočanstva. Iz njihovih je iskustava također proizišao poziv – sukladno uvjerenjima
sinodskih otaca koji su jučer potvrdili nauk enciklike 'Humanae Vitae' Pavla VI. –
na bolje poznavanje naravne metode reguliranja rađanja. Jednako tako u skladu s
mišljenjem biskupa, a svjesni važnosti kulture, te tako i sveučilišnoga rada u potpori
obitelji, uditori su konkretno opisali važnost zauzimanja laika u akademskoj sredini,
kao i u građanskim ustanovama. I to ne zaboravljajući – primijetio je pater Lombardi
– plodove koje rad brojnih kršćana daje i u najmračnijim područjima društva. Obveza
je to otvorena za sve, odnosno – pojasnio je – važna je činjenica da imamo vrstu svjedočanstva
i dušobrižništva koje daju i laici, a koji se odnose na veliku samoću koja postoji
u današnjem svijetu, u velikim gradovima (…) To je poput usluge koja stiže do brojnih
osamljenih osoba, ili koje su u nevolji, neovisno od njihova sudjelovanja u životu
Crkve. Riječ je, dakle, o nesebičnoj i otvorenoj službi koja ide dalje od granica,
recimo, zajednice praktikanata. Sa socijalnoga i humanitarnog vidika, kroz 33
je izlaganja osme kongregacije osuđeno manipuliranje s embrijima, i njihovo zamrzavanje,
kao i težnja nekih zemalja i organizacija, posebno u Africi, da pobačaj i homoseksualne
veze prikazuju kao „ljudska prava“, povezujući prihvaćanje tih pojmova s većom pruženom
pomoći. Govorilo se i o selilaštvu, te je posebno istaknut zahtjev za većom zaštitom
prava na obiteljsko jedinstvo selilaca. Razmotreno je također pitanje zaštite djece
rastavljenih roditelja, kao i pravo roditelja da sami izaberu odgojni nacrt koji najviše
odgovara njihovoj djeci. Nisu izostavljeni ni slučajevi preminuća jednoga od supružnika,
o kojima je govorila jedna udovica, zauzeta u udruzi koja se posvećuje susretima udovica
i udovaca. U drugom dijelu prijepodnevnih radova, održan je prvi sastanak takozvanih
„Manjih skupina“; riječ je o 10 skupina – po tri na engleskom i talijanskom jeziku,
i po dvije na francuskom i španjolskom jeziku – koje će svojim radom započeti sljedeći
tjedan.