Papa Benedikt XV. svim silama pokušao izbjeći Prvi svjetski rat
Benedikt XV., izbran za papu malo prije početka Prvoga svjetskog rata, na sve je moguće
načine pokušao zaustaviti oružani sukob. Njegov je apel od prvoga kolovoza 1917. godine
postao nezaboravan, jer je rat nazvao „beskorisnim krvoprolićem“. Zbog snažnog protivljenja
ratu nije uživao naklonost ondašnjih zagovornika rata. Osvrnuvši se na osporavanje
pape Benedikta XV. u razgovoru za našu radio postaju, Agostino Giovagnoli, profesor
na Katoličkom sveučilištu Presvetoga Srca u Milanu, rekao je da su Papu osporavali
jer se javno usprotivio ratu i jer je svojom glasovitom definicijom „rata kao beskorisnog
krvoprolića“, napao sve europske vlade, ukazao na apsurd rata dakle i na odgovornost
europskih država, a to je izazvalo negativne reakcije svih onih koji su željeli da
Benedikt XV. bude na njihovoj strani, a nenadano su se našli na optuženičkoj klupi
– istaknuo je profesor Giovagnoli. Na primjedbu da je Sveti Otac, osim apela, davao
konkretne upute kako postići mir, rekao je da je upravo to izazvalo srdžbu zaraćenih.
Zapravo su njegova nepristranost i poziv na mir, koji je jednima i drugima bio neugodan,
na kraju sve razočarali. Uloga koju je Papa odigrao, po cijenu da bude neugodna jednima
i drugima, jer je bio nepristran, bila je vjerodostojna u predlaganju i uputama za
postizanje mira – ustvrdio je Giovagnoli. Na upit može li se papa Benedikt XV.
smatrati slabo poznatim papom dvadesetoga stoljeća, rekao je da je manje poznat od
drugih papa; manje je proučavan jer su se svi usredotočili na njegovo diplomatsko
zauzimanje. Nedovoljno poznavanje njegova cjelovitoga lika, potiče nas da ga pomno
proučimo. Benedikt XV. je bio „proročki „ papa jer su njegova jasnoća i djela onemogućili
da Crkva opravdava rat, kojim se pokušalo kršćansku vjeru iskoristiti u ratne, promocijske
i mobilizacijske svrhe – istaknuo je profesor dodajući: On je činjenično bio prvi
papa koji je raskinuo s tradicionalnom teorijom o 'pravednu ratu', jer je shvatio
da je moderni rat, svjetski rat, globalni rat, po sebi nepravedan, bez obzira na razloge:
jer rabljena sredstva proizvode dramatične, užasne posljedice. Papa nije teoretski
nego djelima obrazlagao nemogućnost 'pravednoga rata', a to je vrlo važna činjenica
jer je potaknula dublje promišljanje – ustvrdio je profesor podsjećajući na istaknute
talijanske katolike, kao što su Luigi Sturzo i don Primo Mazzolari, koji su tijekom
Prvoga svjetskoga rata zagovarali logiku 'pravednoga rata', ali su po uzoru na papu
Benedikta XV, započeli vrlo zanimljivo promišljanje slijedom kojega su ustali u obranu
mira, nadahnuti kršćanskom vjerom – zaključio je profesor Giovagnoli.