O knjizi pape Franje »Ne bojte se sanjati velike stvari: Papine poruke na Twitteru«
govori Marito Mihovil Letica
U drugome poglavlju
značajne i svjetski poznate knjige »Uvod u kršćanstvo«, objavljene prvi put 1968.
godine u Münchenu, Joseph Ratzinger ističe kako se u dijaloškoj strukturi vjere ocrtava
čovječji lik, te da se pritom nužno pojavljuje i Božje obličje. Ratzinger to pojašnjava
ovako: »Jer, kad čovjek ima posla s drugim čovjekom, on time ima posla i s Bogom.
Vjera je bitno usmjerena prema ′Tebi′ [tj. prema ′Njemu′, Bogu – op. M. M. L.] i prema
′nama′, i ona povezuje čovjeka s Bogom samo pomoću ove dvojake sveze. I obratno, to
znači da su odnos prema Bogu i sučovječnost na temelju unutarnjeg ustrojstva vjere
nerazdvojivi jedno od drugoga; odnos prema Bogu, prema ′Tebi′, prema ′nama′ bitno
se međusobno prožimaju, a ne stoje jedan do drugoga uporedo. To bismo mogli reći i
drugačije: Bog želi doći čovjeku samo preko čovjeka; on čovjeka traži samo u njegovoj
sučovječnosti. [...] / Razgovor čovjeka s Bogom i međusobni razgovor ljudî uzajamno
se traže i uvjetuju. I, možda je tajna-Bog od početka najsnažniji izazov ljudima na
′dia-log′, izazov koji nikada neće donijeti potpunog rezultata. A u dijalogu, ma koliko
on bio zastrt i rastrojen, odzvanja ′logos′, suštinska riječ, od koje dolaze sve riječi
i koju sve riječi trajno pokušavaju izreći. / Pravi se ′dia-log′ još ne zbiva kad
ljudi govore tek o ′nečemu′. Razgovor ljudî biva autentičan tek onda, kad oni ne pokušavaju
više reći nešto, već nastoje izreći sami sebe: kada dijalog postaje komunikacija.« Premda
se navedeni tekst nahodi u knjizi koju profesor je Ratzinger posvetio svojim studentima,
poruke tih rečenica u glavnome su razumljive i onima koji nemaju velika znanja iz
teologije i filozofije. Najvažnijim biva uvidjeti da je odnos između čovjeka i Boga
te između ljudi uzajamno – moguć i djelotvoran samo u komunikaciji. Ne treba posebno
isticati da komunikacija u suvremenome, današnjemu svijetu posjeduje mogućnosti kakve
u vrijeme kada je Joseph Ratzinger pisao citirane rečenice, bijahu jedva i naslutive.
A danas, zahvaljujući strelovitom razvitku informacijskih i komunikacijskih tehnologija,
te su se mogućnosti ostvarile, odjelotvorile, uprisutnivši se u našoj zbilji, u našoj
svakodnevici. Tako nasljednik Josepha Ratzingera, odnosno pape Benedikta XVI., papa
Franjo danas preko Twittera poručuje: »Prije 50 godina Drugi je Vatikanski sabor govorio
o komunikaciji. Slušajmo, razgovarajmo i Krista nosimo svima koje u životu susrećemo.« Ta
se Papina poruka može pročitati zajedno s još približno 250 drugih, objedinjenih u
knjizi »Ne bojte se sanjati velike stvari: Papine poruke na Twitteru«, koju objelodanila
je 2014. splitska izdavačka kuća Verbum. Na ovitku dotične knjige čitamo: »Od trenutka
izbora za rimskoga biskupa papa Franjo oduševio je svijet svojom karizmom koja zrači
skromnošću i jednostavnošću, a njegove neposredne i iskrene riječi prepune topline
i razumijevanja privlače veliku pozornost. Ne čudi stoga da Papine kratke poruke na
internetu, upućene preko društvene mreže Twitter, prati više od 13 milijuna ljudi.
Te poruke koje se odlikuju jezgrovitošću i dubokom jednostavnošću sada su prvi put
sabrane na jednomu mjestu u ovoj jedinstvenoj knjizi, obogaćenoj izražajnim Papinim
fotografijama i profinjenim grafičkim dizajnom. Kratke, ali iznimno poticajne i ohrabrujuće,
ove misli pape Franje bit će nadahnuće i duhovno obogaćenje svima koji ih budu čitali
otvorena srca.« Zaista, te su Papine misli nadahnute i duhovne, duboke i dalekosežne.
Takve su sve odreda. Stoga je teško između mnoštva tih duhovnih i bogomdanih porukâ,
pozivâ na dijalog, na susret, vertikalni i horizontalni, dijalog i susret s Bogom
i ljudima – izabrati i pročitati dvadesetak poruka. Premda je svaki izbor, svako određenje,
ujedno zapostavljanje i na stanovit način negiranje onoga što nije izabrano (»Omnis
determinatio est negatio«), želio bih da rečeno filozofsko uvjerenje ne bude u ovome
slučaju tako shvaćeno. Jer sljedećim citiranjem odabranih Papinih poruka pozivam na
čitanje cjelokupne knjige, na duboko razmišljanje o svakoj u njoj otisnutoj poruci,
te na njihovo oživotvorenje u kršćanskoj komunikaciji; tako da iz tzv. virtualnoga
svijeta prijeđu u kršćansku stvarnost, autentičnu, Bogu ugodnu te dostojnu čovjekove
bogolikosti. Citiram dakle Papine poruke na Twitteru: »Čuvajmo Krista u svojemu
životu, brinimo se jedni za druge, s ljubavlju čuvajmo sve stvoreno«; »Prava je vlast
služenje. Papa mora služiti svima, posebno najsiromašnijima, najslabijima, najmanjima«;
»Ne smijemo vjerovati zlome koji govori da protiv nasilja, nepravde i grijeha ne možemo
ništa učiniti«; »Prihvati uskrsloga Isusa u svoj život. Sve i ako si i bio daleko,
napravi mali korak prema njemu: on te čeka raširenih ruku«; »Dobro svi upamtimo: ne
može se naviještati Isusovo evanđelje bez konkretna svjedočenja životom«; »Isusovo
uzašašće na nebo ne označava njegovu odsutnost, nego da je on među nama živ na nov
način, blizak svakome od nas«; »Svatko od nas u srcu žudi za ljubavlju, za istinom,
za životom..., a Isus je sve to u punini!«; »Marija je žena koja odgovara: ′Da.′ Marijo,
pomozi nam da uvijek bolje prepoznajemo Isusov glas i slijedimo ga«; »Dragi mladi,
ne zakapajte svoje talente, darove koje Vam je Bog darovao! Ne bojte se sanjati o
velikim stvarima!«; »Duh Sveti nas istinski preobražava, a preko nas želi preobraziti
i svijet u kojemu živimo«; »Kako je divno ako svatko od nas navečer mogne reći: danas
sam učinio jednu gestu ljubavi prema nekome«; »Svaki je kršćanin misionar u onoj mjeri
u kojoj svjedoči Božju ljubav. Budite misionari Božje nježnosti!«; »Nemojte se zadovoljiti
osrednjim kršćanskim životom; odlučno kročite prema svetosti«; »Jesam li Kristu vjeran
u svakodnevnomu životu? Jesam li u stanju ′činiti vidljivom′ svoju vjeru, s poštovanjem,
ali i s odvažnošću?«; »Usred konzumerizma naviknuli smo se na rasipanje. No hrana
koju se odbacuje kao da je ukradena siromasima i gladnima«; »Koliko samo današnje
moralne i materijalne bijede potječe od odbacivanja Boga i stavljanja mnogih idola
na njegovo mjesto!«; »Jesmo li na nekoga ljuti? Molimo za tu osobu. To je kršćanska
ljubav«; »Kršćanin je spreman naviještati evanđelje jer ne može u sebi zadržati radost
koja izvire iz poznavanja Krista«; »Ako smo u Isusu pronašli smisao života, ne možemo
biti ravnodušni prema nekome tko trpi, prema nekome tko je žalostan«; »Ako želimo
Krista slijediti izbliza, ne možemo tražiti udoban i spokojan život. Bit će to zahtjevan
život, ali prepun radosti«; »Biti djeca Božja i biti međusobno braća – to je srž kršćanskoga
iskustva«. Na svršetku ovoga osvrta na knjigu internetskih poruka pape Franje navodim
pronicave i smjerokazne riječi sv. Ivana Pavla II.: »Internet omogućuje da se tisuće
slika pojave na milijunima zaslona diljem svijeta. Hoće li iz te galaksije slika i
zvukova izroniti Kristovo lice? Hoće li se čuti njegov glas? Jer jedino kada se bude
vidjelo njegovo lice i kada se bude čuo njegov glas, svijet će spoznati ′radosnu vijest′
o našemu otkupljenju. To je svrha evangelizacije i to će pretvoriti internet u istinski
ljudski prostor, jer ako nema mjesta za Krista, nema mjesta ni za čovjeka.«