Papinsko vijeće za pravdu i mir organiziralo je, u suradnji s Državnim tajništvom,
međunarodni dvodnevni seminar o prijedlogu pape Franje u apostolskoj pobudnici 'Evangelii
Gaudium' za sve inkluzivnije gospodarstvo, koji je 11. srpnja započeo u Vatikanu.
Na seminaru, koji se održava iza zatvorenih vrata, sudjeluje 70-ak osoba, predstavnika
međunarodnih ustanova, sveučilištâ, velikih poduzeća i građanskoga društva. Osvrnuvši
se u razgovoru za našu radijsku postaju na zamisao o organiziranju toga seminara,
biskup Mario Toso, tajnik Papinskoga vijeća za pravdu i mir, prije svega je istaknuo
da spomenuta pobudnica pape Franje daje doista poticajne poglede koje valja bolje
proučiti i pretvoriti u gospodarsko programiranje, jer je bilo i iskrivljenih tumačenja
koja su Papu optuživala za marksizam. Valja objasniti da prijedlog 'gospodarstva koje
je sve više inkluzivno', koje više uključuje, ne znači odustajanje od tržišnoga gospodarstva,
nego štoviše vrjednovanje njegovih pozitivnih vidika. Važno je objasniti – dodao
je biskup – da gospodarstvo koje ubija, a na koje je mislio papa Franjo – jer, nažalost,
mnogo je poduzetnika i otpuštenih radnika koji su počinili samoubojstvo – nije cjelokupno
gospodarstvo, nego ono koje obožava novac, koje rad smatra nekim promjenljivim čimbenikom
ovisnim o financijskim i monetarnim mehanizmima. Govoreći potom o svojemu uvodnom
izlaganju na seminaru, biskup je Toso istaknuo tri točke. Prva obuhvaća činjenicu
da je globalizacija pokrenula postupak stjecanja prosječnih plaća siromašnijih zemalja
prema bogatijima, ali je istodobno povećala nejednakosti u raznim dijelovima svjetskoga
stanovništva. Te su dvije pojave rezultat iste revolucije, odnosno tržišta koje se
globalizira stavljajući u snažnu konkurenciju radnike s malom zaradom i one s velikom
zaradom iz zemalja s visokim prinosima. Druga je točka – napomenuo je biskup –
to da živimo u dugoj, ali obećavajućoj tranziciji koja će nas, nadamo se, iz „staroga
svijeta“, podijeljenoga nacionalnim granicama, dovesti do „novoga svijeta“, naseljenoga
jednom jedinom ljudskom obitelji. Treća je točka gospodarski problem kojim se gospodarstvenici
tradicionalno bave, a koji je samo jedna od dimenzija današnjega problema. Valja,
naime, zajamčiti da uspostavljanje gospodarske vrijednosti bude održivo na razini
okoliša. Osim gospodarske dimenzije postoji, dakle, i dimenzija okoliša – primijetio
je biskup Toso. Osvrnuvši se potom na raznolikost sudionikâ na seminaru, biskup
je napomenuo da to pokazuje veliko zanimanje za socijalno učiteljstvo pape Franje;
zanimanje koje je, među ostalim, potaknuto i velikim problemima koji zahtijevaju uistinu
opsežno viđenje, ali i programiranost, osim na gospodarskoj, također i na političkoj
razini. Znamo da je do današnje krize došlo i zbog činjenice što su financije nadvladale
politiku, stoga ona teško daje smjernice, i porezne financijske politike koje bi mogle
uvesti financije u službu općega dobra – primijetio je biskup. Na novinarovu primjedbu
da se Papin glas sve više sluša, što pokazuje i taj seminar, biskup je Toso istaknuo
da papa Franjo prati potrebe ljudi, narodâ, ljudske obitelji, i to što se tiče gospodarskih
pitanja, a i onih koja se odnose na mir, održivi razvoj… Svi su ti problemi međusobno
povezani i međuovisni. Valja stoga biti sposoban za opće viđenje svih problema, čimbenika,
valjanosti, te u tom smislu ponuditi nove nacrte i pripremiti nove ljude koji će biti
odlučni živjeti svoju važnu ulogu u gospodarstvu, društvu i politici, u velikoj odgovornosti
prema općem dobru i socijalnoj pravdi – istaknuo je na kraju biskup Toso.