Susret generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija

Generalni tajnici dvadeset i pet europskih biskupskih konferencija se su od 19. do 22. lipnja susreli u Strasbourgu kako bi produbili svoje poznavanje Vijeća Europe, raspravljali te s nekim voditeljima ustanova u Strasbourgu podijelili zajedničku brigu za istinsko duhovno, političko i društveno dobro ljudi koji žive na europskom kontinentu, prenosi Ika.
Glavni dio susreta sastojao se u upoznavanju s institucijama u Strasbourgu (Vijeće Europe, Europski sud za ljudska prava, Venecijanska komisija). Sudionici su se susreli sa zamjenicom glavnog tajnika Vijeća Europe Gabriellom Battaini Dragoni; zatim s predsjednicom i glavnim tajnikom Plenarne skupštine Vijeća Europe; malteškim sucem Vincentom de Gaetanom, te s glavnim tajnikom Venecijanske komisije.
Susret je generalnim tajnicima biskupskih konferencija pružio mogućnost da se bolje upoznaju s Vijećem Europe i njegovim glavnim pridruženim tijelima s čijim su ih radom izravno upoznali njihovi voditelji. Bila je to ujedno prilika da se podastru neka pitanja koja posebno zaokupljaju Crkvu, a na poseban način stanje u nekim zemljama. Sudionici su se u više navrata osvrnuli na teško stanje u Ukrajini i Bosni i Hercegovini. Tajnici biskupskih konferencija i Vijeća Europe jasno uviđaju kako te zemlje žive situacije koje zahtijevaju pomno praćenje i čvrste odluke u pogledu rješavanja njihovih stvarnih i dramatičnih problema.
Spomenute su također inicijative koje Vijeće Europe već godinama promiče a tiče se vjerske dimenzije interkulturalnoga dijaloga. Na taj je način priznata ne samo važnost religije već također njezina javna dimenzija. Sudionici su ipak izrazili stanovite dvojbe i brige u želji da se na tim susretima uvijek poštuje identitet religija, koje se ne smije promatrati isključivo kao povijesne činjenice, već prije svega kao iskustvo koje određuje čitav čovjekov život, od njegove savjesti pa do njegova društvenog života.
Činjenicu da religija zadobiva na sve većoj važnosti u javnosti i svijesti europskih građana i da je to danas ključni čimbenik za socijalnu koheziju, snažno potvrđuje značajan porast predstavki upućenih Europskom sudu za ljudska prava o pitanjima vezanim uz vjerski aspekt. U tome smislu sudionici prepoznaju važnost praćenja rada europskih dužnosnika, posvećujući napose pozornost tome da njihov zakonodavni rad bude uvijek nadahnut vrijednostima koje su zajedničke i priznate od sviju.
Različite situacije koje su spomenute tijekom susreta pokazuju kako je pomirenje u Europi izuzetno aktualna i urgentna tema. U središtu pozornosti ne bi smjelo biti samo prevladavanje podjela i sukoba iz prošlosti i oproštenje, već pozornost mora biti usmjerena na suradnju među narodima i nacijama. To će se moći ostvariti jedino u ljubavi i pravednosti.
Tijekom rasprava predstavnicima Vijeća postavljena su razna druga pitanja kako bi ona mogla postati stalne teme razmišljanja u europskim institucijama kao što su: oblici nesnošljivosti i diskriminacije koji ugrožavaju pravo na vjersku slobodu; važnost da se jasno očuva pravo na prigovor savjesti liječnika ili drugih osoba koje rade u zdravstvu kada su posrijedi pitanja vezana uz bioetiku i ljudski život; pravo na obranu i promicanje shvaćanja obitelji utemeljene na braku između muškarca i žene; neuspjelo pridavanje pravne osobnosti Katoličkoj Crkvi u Turskoj; rješavanje migracijskog pitanja polazeći od potrebe da se tome problemu prestane pristupati iz perspektive izvanrednog stanja, kao i zaštita i položaj brojnih emigranata koji su radna snaga u domaćinstvu; pitanje izbjeglica…
Sudionici su također posvetili dio vremena razmišljanju o posljednjim europskim izborima i izazovima s kojima se danas suočava Europa. Ponovno su potvrdili da je Crkva uvjerena da će jedino politika utemeljena na načelima ljudske osobe, općeg dobra, solidarnosti i supsidijarnosti moći biti graditeljicom pravednog, miroljubivog i plodnog društva.
Sudionici su, naposljetku, upoznati s radom CCEE-a i na poseban način s II. europskim socijalnim danima koji će se održati u Madridu od 18. do 21. rujna ove godine. Razmijenili su također mišljenja o najžurnijim izazovima s kojima se Crkva suočava u nekim zemljama.
Susret je zaključen 22. lipnja Misom za Europu, koju je organizirala Stalna misija Svete Stolice u suradnji sa Strasburškom nadbiskupijom. Misa je slavljena u katedrali u Strasbourgu prepunoj vjernika, među kojima su bile brojne osobe zaposlene u europskim institucijama: zastupnici u Europskom parlamentu, veleposlanici i službenici Vijeća Europe kao i članovi crkvenih zajednica i tijela koje izbliza prate Europu na njezinu razvojnom putu.