Iz života Crkve u Hrvatskoj – pripremio Neno Kužina
Završetak
školske godine ovih se dana u mnogim biskupijama diljem Hrvatske prenio u crkve
u kojima su služena zahvalna misna slavlja. I na današnju svetkovinu Tijelova vjernici
na osobit način sudjeluju na misama i ophodu s Presvetim. U povodu 25.
obljetnice biskupske službe zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića,
sutra u 19 sati u zagrebačkoj katedrali održat će se svečana akademija "Slike darovanoga
života Crkvi i društvu". Vrhunac proslave bit će misno slavlje u subotu u 10 sati
tijekom kojega će kardinal za svećenike zarediti 7 dijecezanskih i 7 redovničkih kandidata.
Hrvatski iseljenički kongres koji će se od 23. do 26. lipnja održati u
Zagrebu istaknut će i povezati zajedničke teme iseljene i domovinske Hrvatske. Bit
će to prilika za međusobno upoznavanje i umrežavanje na svim područjima društvenoga
života na kojem će se potaknuti pronalaženje odgovora na goruća pitanja izvandomovinske
Hrvatske i iznijeti zajednička rezolucija o budućem odnosu domovine prema svojim iseljenicima.
Na kongresu će izlagati 130-ak sudionika, među kojima su brojni uglednici iz javnog
i crkvenog života u domovini, znanstvenici, gospodarstvenici i dušobrižnici iz inozemstva. U
Svetoj Mariji u Međimurju proslavljena je 40. obljetnica misništva svećenika zaređenih
na Petrovo 1974. godine u zagrebačkoj katedrali po rukama blagopokojnog zagrebačkog
nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. To je vjerojatno najbrojnija generacija budući
da je od više od 150 upisanih sjemeništaraca upisom u Dječačko sjemenište, zaređeno
njih pedesetak. Zahvalno misno slavlje predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak
koji je u homiliji istaknuo ljubav koju su sa sobom ponijeli iz sjemeništa, temelj
iz kojeg je kretao njihov životni put. Svećenici koji su zaređeni pozvani su po svojoj
službi na služenje Bogu i Crkvi, a to ste svi vi činili na raznim stranama svijeta
kamo vas je odvela poslušnost Crkvi, napomenuo je biskup Mrzljak koji ove godine proslavlja
45. obljetnicu misništva. U Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu sinoć
je održana tribina "Javna vjera - položaj i uloga religije u hrvatskom društvu". Povod
je izlazak iz tiska hrvatskog prijevoda knjige „Javna vjera" dr. Miroslava Volfa,
profesora na Sveučilištu Yale. Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko
Tanjić naglasio je važnost knjige, jer takve literature na hrvatskom jeziku ima malo.
Osvrnuvši se na sam pojam javna vjera rekao je kako pretpostavljamo da postoji i drukčije
tumačenje vjere, tj. privatna vjera. Drago mi je da se ovaj susret odvija pod nazivom
koji polazi apriori od toga da je vjera javna. Mislim da je veliki napredak u našoj
javnosti ako se složimo da je vjera javna, da se vjera živi u javnosti, naglasio je
rektor Tanjić, te podsjetio kako je iz katoličke perspektive vjera uvijek bila javna.
To je potkrijepio primjerom o razumijevanju euharistije, jer je ona uvijek javni čin,
uvijek se događa u prostoru, vremenu. Prisutne je uputio na dokumente Drugog vatikanskog
koncila, misli pape emeritusa Benedikta XVI., te pape Franje, poglavito na apostolsku
pobudnicu „Evangelii gaudium". Prof. dr. Žarko Puhovski s Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu je naglasio kako javni život funkcionira kao izvanjski znak
onog unutrašnjeg, on je derivat, ali derivat koji se autonomizira, koji dobiva vlastiti
život zakonitosti. Osvrćući se na knjigu, istaknuo je kako autor ističe da eliminiranjem
vjere iz javnog prostora taj prostor ne ostaje prazan. Tjerajući vjeru iz javnog prostora,
ugurat će se kvazi vjera, sekularna vjera, alternativna vjera ili neki nadomjestak.
Nije moguće očistiti javni prostor od sadržaja, jer se on mora vrtjeti oko vrijednosnih
uporišta koja su javno prihvaćena, rekao je prof. Puhovski, upozorivši kako je u javnom
prostoru važno prihvatiti da „oni drugi" imaju drugu ili drukčiju polazišnu točku. Autor
dr. Miroslav Volf, kako prenosi IKA, pojasnio je da kontekst knjige nije ponajprije
hrvatski. Imao sam na umu kretanja u svjetskim razmjerima, pod utjecajem globalizacije
koje se u Hrvatskoj kao i svim drugim državama odražavaju na specifičan način. Pretpostavke
iz kojih sam pošao su jednostavne: prisutnost vjere, rekao je prof. Volf, te potkrijepio
podacima o porastu broja pripadnika pojedinih svjetskih religija koje rastu ne u apsolutnom,
nego i relativnom smislu.