Iz života Crkve u Hrvatskoj – pripremio Neno Kužina

Završetak školske godine ovih se dana u mnogim biskupijama diljem Hrvatske prenio u crkve u kojima su služena zahvalna misna slavlja. I na današnju svetkovinu Tijelova vjernici na osobit način sudjeluju na misama i ophodu s Presvetim.
U povodu 25. obljetnice biskupske službe zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, sutra u 19 sati u zagrebačkoj katedrali održat će se svečana akademija "Slike darovanoga života Crkvi i društvu". Vrhunac proslave bit će misno slavlje u subotu u 10 sati tijekom kojega će kardinal za svećenike zarediti 7 dijecezanskih i 7 redovničkih kandidata.
Hrvatski iseljenički kongres koji će se od 23. do 26. lipnja održati u Zagrebu istaknut će i povezati zajedničke teme iseljene i domovinske Hrvatske. Bit će to prilika za međusobno upoznavanje i umrežavanje na svim područjima društvenoga života na kojem će se potaknuti pronalaženje odgovora na goruća pitanja izvandomovinske Hrvatske i iznijeti zajednička rezolucija o budućem odnosu domovine prema svojim iseljenicima. Na kongresu će izlagati 130-ak sudionika, među kojima su brojni uglednici iz javnog i crkvenog života u domovini, znanstvenici, gospodarstvenici i dušobrižnici iz inozemstva.
U Svetoj Mariji u Međimurju proslavljena je 40. obljetnica misništva svećenika zaređenih na Petrovo 1974. godine u zagrebačkoj katedrali po rukama blagopokojnog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića. To je vjerojatno najbrojnija generacija budući da je od više od 150 upisanih sjemeništaraca upisom u Dječačko sjemenište, zaređeno njih pedesetak. Zahvalno misno slavlje predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak koji je u homiliji istaknuo ljubav koju su sa sobom ponijeli iz sjemeništa, temelj iz kojeg je kretao njihov životni put. Svećenici koji su zaređeni pozvani su po svojoj službi na služenje Bogu i Crkvi, a to ste svi vi činili na raznim stranama svijeta kamo vas je odvela poslušnost Crkvi, napomenuo je biskup Mrzljak koji ove godine proslavlja 45. obljetnicu misništva.
U Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu sinoć je održana tribina "Javna vjera - položaj i uloga religije u hrvatskom društvu". Povod je izlazak iz tiska hrvatskog prijevoda knjige „Javna vjera" dr. Miroslava Volfa, profesora na Sveučilištu Yale.
Rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić naglasio je važnost knjige, jer takve literature na hrvatskom jeziku ima malo. Osvrnuvši se na sam pojam javna vjera rekao je kako pretpostavljamo da postoji i drukčije tumačenje vjere, tj. privatna vjera. Drago mi je da se ovaj susret odvija pod nazivom koji polazi apriori od toga da je vjera javna. Mislim da je veliki napredak u našoj javnosti ako se složimo da je vjera javna, da se vjera živi u javnosti, naglasio je rektor Tanjić, te podsjetio kako je iz katoličke perspektive vjera uvijek bila javna. To je potkrijepio primjerom o razumijevanju euharistije, jer je ona uvijek javni čin, uvijek se događa u prostoru, vremenu. Prisutne je uputio na dokumente Drugog vatikanskog koncila, misli pape emeritusa Benedikta XVI., te pape Franje, poglavito na apostolsku pobudnicu „Evangelii gaudium".
Prof. dr. Žarko Puhovski s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je naglasio kako javni život funkcionira kao izvanjski znak onog unutrašnjeg, on je derivat, ali derivat koji se autonomizira, koji dobiva vlastiti život zakonitosti. Osvrćući se na knjigu, istaknuo je kako autor ističe da eliminiranjem vjere iz javnog prostora taj prostor ne ostaje prazan. Tjerajući vjeru iz javnog prostora, ugurat će se kvazi vjera, sekularna vjera, alternativna vjera ili neki nadomjestak. Nije moguće očistiti javni prostor od sadržaja, jer se on mora vrtjeti oko vrijednosnih uporišta koja su javno prihvaćena, rekao je prof. Puhovski, upozorivši kako je u javnom prostoru važno prihvatiti da „oni drugi" imaju drugu ili drukčiju polazišnu točku.
Autor dr. Miroslav Volf, kako prenosi IKA, pojasnio je da kontekst knjige nije ponajprije hrvatski. Imao sam na umu kretanja u svjetskim razmjerima, pod utjecajem globalizacije koje se u Hrvatskoj kao i svim drugim državama odražavaju na specifičan način. Pretpostavke iz kojih sam pošao su jednostavne: prisutnost vjere, rekao je prof. Volf, te potkrijepio podacima o porastu broja pripadnika pojedinih svjetskih religija koje rastu ne u apsolutnom, nego i relativnom smislu.