Kardinal Antonio Maria Vegliò o dušobrižništvu Roma
Romski narod spada u jednu od najranjivijih, odnosno najslabije zaštićenih društvenih
kategorija. Istaknuo je to papa Franjo susrevši se sa sudionicima Svjetskoga susreta
posvećenog pastoralu cigana, koji je prošlih dana u Vatikanu organiziralo Papinsko
vijeće za dušobrižništvo selilaca i putnika. To su osobe koje imaju najslabiju zaštitu
– istaknuo je Papa te dodao – stoga padaju u klopku iskorištavanja, prisilnoga prosjačenja
i raznih oblika zlorabljenja. Kardinal Antonio Maria Vegliò, predsjednik spomenutoga
vijeća, osvrnuo se u razgovoru za našu radijsku postaju na taj skup, koji je završio
6. lipnja, te kazao da je njegova svrha bila razmatranje pastoralnoga zauzimanja Crkve
u korist ciganskih naroda, te priprema obilježavanja 50. obljetnice pohoda Pavla VI.
ciganima okupljenima na međunarodnom hodočašću u Pomeziji, 1965. godine. Taj je papin
pohod obilježio posebno otvaranje Crkve prema tom narodu – primijetio je kardinal.
U društvenoj stvarnosti koja se mijenja, i pastoralu su cigana potrebne nove pastoralne
strategije, novi putovi i metode primjerene prilikama – primijetio je kardinal te
dodao da u tomu mnogo pomažu upute pape Franje iz apostolske pobudnice 'Evangelii
gaudium', o naviještanju Evanđelja u današnjem svijetu. Osvrnuvši se potom na Papine
riječi da Romi, bez integracije u društvo, ostaju i dalje osjetljiva društvena kategorija,
kardinal Vegliò je napomenuo da mnogi od njih još uvijek žive u krajnjem siromaštvu,
u privremenim stanovima bez pitke vode i struje, s gospodarskim problemima otežanima
krizom, u teškoćama što se tiče pristupa redovnoj zdravstvenoj skrbi, kao i na području
rada. U temelju su tog siromaštva i drugi čimbenici koji snažno utječu, kao što
je kulturalna različitost i nedostatno obrazovanje, što dovodi do njihove diskriminacije
– primijetio je kardinal te kazao da, primjerice, u Europi, polovica romske djece
nije nikada išla u školu, a 50% odraslih je nepismeno. To ih, iako su europski građani,
isključuje iz društvenoga tkiva, i iz političke i kulturne rasprave. Stoga je na tom
putu potrebno uključiti sve ljude. Ali, i romski narod ima pružiti svoju djelotvornu
i dosljednu suradnju, kako bi bio dostojno smješten u tkivo društva. Što se pak
tiče uloge Crkve, kardinal je rekao da je zadaća Crkve donijeti tom narodu Evanđelje.
To znači naviještati Isusovo ime, ali i suočiti se s različitim izazovima na koje
se nailazi, kao što je rekao i papa Franjo. U slučaju cigana, to znači poduprijeti
njihov put integracije, koji prolazi kroz obrazovanje, zdravlje, rad i smještaj. Sve
to valja raditi u suradnji s udrugama, te građanskim tijelima i vlastima, kako bi
se ostvarila društvena dinamika u kojoj različite kulture mogu živjeti zajedno. Istaknuvši
potom da se na europskoj razini ulažu veliki napori, kardinal je primijetio da su
važna dva vidika. Najprije, bilo bi dobro da se sve te akcije ostvaruju u suradnji
s njihovim predstavnicima, koji su uključeni u razna povjerenstva. Često radimo nešto
za njih, ali bez njih – primijetio je kardinal. I drugo, te bi odluke trebale prihvatiti
nacionalne vlasti, te ih razviti na lokalnoj razini. Na novinarov upit o povijesnom
posjetu Pavla VI. Romima okupljenima u Pomeziji, kardinal je istaknuo da je taj posjet
označio veću blizinu Crkve i romskoga naroda. I danas su aktualne riječi koje je Pavao
VI. izrekao toga dana: 'Vi u Crkvi niste na rubu, nego ste, s određenoga stajališta,
u središtu, u srcu Crkve'. Zapravo, bili su ponajviše u srcu Pavla VI., prvosvećenika
Crkve koja je tada počinjala tom narodu posvećivati posebnu pozornost – dodao je kardinal
te primijetio da je obljetnica uvijek prigoda za pogled unatrag, za razmatranje učinjenoga,
za procjenu sadašnjosti, ali ponajviše kako bi se mislilo na budućnost, tražeći prikladne
odgovore. Kardinal je Vegliò na kraju spomenuo da je posebni pastoral za Rome
danas dobro uređen u 24 zemlje u svijetu, i to ponajviše u Europi, Sjedinjenim Američkim
Državama, Brazilu i Argentini, te Indiji i Bangladešu. Među njima ima i svećeničkih
i redovničkih zvanja, i u ovom ih je trenutku oko 170, a tu se razvijaju i uzori svetosti.
Osim blaženoga Zeffirina Giméneza, u ovom su trenutku u tijeku postupci za beatifikaciju
poradi mučeništva još dvoje cigana: Emilije Fernández i Juana Ramóna Gila – istaknuo
je na kraju kardinal Vegliò.