Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj, Vedran Šmitran

Pomoć stradalima na poplavljenim područjima bila je tema izvanrednog plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije koje je 2. lipnja održano u sjedištu HBK u Zagrebu. O razmjerima stradanja izvijestili su biskupi čiji su vjernici i župe zahvaćeni katastrofalnim poplavama, zahvalivši ujedno na kolegijalnosti, brizi i solidarnosti koju su pojedine biskupijske zajednice pokazale prema najteže stradalima na području njihovih biskupija. Istaknuta je zauzetost župnika poplavljenih župa koji su se snažno angažirali u pomaganju svojim župljanima i drugim sumještanima, kao i velikodušni angažman mnogih svećenika, redovnika i redovnica, vjeroučitelja i vjernika laika diljem Hrvatske i iseljeništva u molitvi i prikupljanju pomoći.
Hrvatski su biskupi na ovome izvanrednom plenarnom zasjedanju odlučili darovati za pomoć stradalima u poplavama 12 milijuna kuna. Valja istaknuti kako je dosad Katolička Crkva u Republici Hrvatskoj za pomoć ugroženim područjima već izravno izdvojila više od 6,5 milijuna kuna od čega je dio usmjeren Caritasima u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Osim toga, Hrvatski Caritas je 17. svibnja ove godine pokrenuo akciju prikupljanja pomoći u kojoj je prikupljeno više od 3,2 milijuna kuna.
Hrvatski biskupi zahvaljuju svima koji su se uključili u akciju pomoći stradalima te i dalje pozivaju i potiču vjernike, kao i sve ljude dobre volje, da sudjeluju u prikupljanju pomoći, a pojedinosti o aktivnostima koje poduzima Katolička Crkva za pomoć stradalima mogu se pratiti na mrežnoj stranici – navodi se u priopćenju Tajništva Hrvatske biskupske konferencije.
Sisačka crkva Sv. Kvirina proglašena je 4. lipnja – na blagdan ovoga sveca, zaštitnika Sisačke biskupije i Grada Siska – manjom bazilikom. Svečano misno slavlje tom je prigodom predvodio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico koji je na početku i pročitao Dekret kojim Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata dopušta naslov manje bazilike za crkvu Sv. Kvirina. Misnome slavlju prethodila je svečana procesija od sisačke katedrale Uzvišenja svetoga Križa u kojoj je sudjelovalo više od tisuću vjernika.
Pozdravljajući okupljene nuncij D'Errico istaknuo je kako ni sam nije vjerovao da će zahtjev za bazilikom biti odobren u tako kratkom roku, s obzirom da je podnesen krajem siječnja, a Kongregacija za bogoštovlje već je 18. ožujka odgovorila pozitivno na molbu sisačkoga biskupa Vlade Košića. Nuncij je dodao kako je obavijestio papu Franju o velikim uspjesima i naporima koje čini mlada Sisačka biskupija, a Papa je svim vjernicima na čelu s biskupom uputio riječi ohrabrenja i poziv na ustrajnost u napretku.
Ova je crkva sada postala znak veće povezanosti s Crkvom u Rimu i osobito s Papom, a postala je i uzor i središte liturgijsko-pastoralnih događanja u Sisačkoj biskupiji, a osobito mjesto slavljenja Pomirenja i Euharistije – kazao je u propovijedi domaći biskup, istaknuvši kako su se za ostvarenje te svrhe dužni uključiti svi vjernici.
Sveti Kvirin zaštitnik je i Krčke biskupije i Grada Krka, gdje je svečanu Euharistiju predslavio gospićko-senjski biskup Mile Bogović.
Po čemu su se to istaknuli oni koje danas slavimo kao svece i kojima se utječemo, kao što je to sv. Kvirin – upitao je biskup Bogović. U Knjizi Otkrivenja Isus je nazvan 'vjernim svjedokom'. Vjernost, koja danas ne kotira visoko u shvaćanju i životu ljudi, zapravo je božanska vrlina. Vjerni sebi i Bogu, sveci su vjerno nasljedovali Isusa i sami, poput njega, postali 'vjernim svjedocima'. Oni znaju da im je duša u Božjoj ruci te da će, i kad se nalaze u naizgled bezizlaznim situacijama, pronaći put do Nebeskog Oca – poručio je biskup Bogović.
Na izbornome kapitulu Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa koji se od 2. do 6. lipnja održava u Karmelu sv. Ilije na Buškom jezeru, dosadašnji generalni tajnik Bugarske biskupske konferencije o. Srećko Rimac izabran je 4. lipnja za novoga provincijala.
O. Srećko Rimac (48) rođen je u Rovišću kraj Bjelovara, a nakon završenog studija elektrotehnike na Sveučilištu u Zagrebu pristupio je karmelićanima, a za svećenika je zaređen 1998. godine. Magistrirao je na Papinskome teološkom fakultetu Terezijanum u Rimu na znanstvenome polju teološke antropologije. Posljednjih dvanaest godina proveo je u Sofiji (Bugarska) gdje je pružao duhovnu asistenciju tamošnjoj zajednici sestara karmelićanki, obnašao službu generalnog tajnika Bugarske biskupske konferencije, utemeljio trogodišnji teološko-pastoralni studij, otvorio prvu specijaliziranu knjižaru kršćanske literature u Bugarskoj te razvio bogatu prevodilačku i izdavačku djelatnost karmelske duhovne literature u suradnji s tamošnjim Svjetovnim redom koji je aktivirao za svoga boravka u toj zemlji.