O stanju na poplavljenim područjima u Hrvatskoj javlja Vedran Šmitran
Ovih smo dana svjedoci
kušnja s kojima su suočeni ljudi u raznim krajevima naše Domovine i susjednih zemalja,
prouzročenih velikim poplavama. Potaknuti kršćanskom ljubavlju i solidarnošću pozvani
smo olakšati tegobe unesrećenika koji trebaju i ljudsku blizinu i materijalnu pomoć.
Stoga ovime pozivam sve župe i druge crkvene ustanove te svakoga vjernika da se uključi
u prikupljanje pomoći pri župskim Caritasima kako bi se na učinkovit način potrebitima
dostavila pomoć. Jednako tako neka župski Caritasi budu u trajnoj suradnji s Caritasom
Zagrebačke nadbiskupije koji će davati daljnje smjernice djelovanja – poziv je zagrebačkoga
nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, upućen svim župama, crkvenim ustanovama i vjernicima,
a prenosi ga Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Đakovačko-osječki nadbiskup
Đuro Hranić, nadbiskup u miru Marin Srakić, predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski
biskup Josip Mrzljak i ravnatelj Hrvatskog Caritasa Fabijan Svalina te ravnatelj Caritasa
Đakovačko-osječke nadbiskupije Ivica Rebić pohodili su jučer (22. svibnja) poplavljene
župe Đakovačko-osječke nadbiskupije. Prvo su se zaustavili u Županji te u pratnji
župnika Ivana Varoščića obišli nasip na Savi. Ondje su ih dočekali vukovarsko-srijemski
župan Božo Galić te gradonačelnik Davor Miličević. Župan Galić tom je prigodom istaknuo
kako je uslijed opadanja vodostaja Save situacija nešto bolja, ali i dalje izuzetno
teška. I nadalje se poduzimaju sve aktivnosti kako bi se u što većem razmjeru smanjile
štete. Nakon posjeta Županji, krenulo se put Soljana i Strošinaca. U Soljanima
brojni mještani i volonteri iz susjednih sela neumorno pune vreće pijeskom te grade
nasipe, a izaslanstvo Nadbiskupije i Caritasa dočekali su pjevajući marijanske pjesme.
Mještani Soljana ističu kako su u strahu, ali se nadaju da će ih najgore ipak zaobići.
U poplavljene Strošince nije bilo moguće ući, vojska je puštala samo mještane s traktorima
da pokušaju spasiti domaće životinje. Izaslanstvo je nakon toga u Drenovcima dočekao
župnik Marko Đidara, zajedno sa župnicima poplavljenih i ugroženih župa: župnikom
iz Gunje Josipom Semialjcem, župnikom iz Račinovaca Zoranom Aladićem, župnikom iz
Strošinaca Vinkom Dubravcem te župnikom iz Vrbanje Andrijom Kramarom, a pridružio
im se i glavni imam u Gunji Idriz Bešić. Sljedeće odredište bilo je Gunja. Ondje se
može jedino vojnim vozilima, ali vojska ne dopušta nikomu ulazak u poplavljeno selo.
Izaslanstvo Nadbiskupije i Caritasa otišlo je u marijansko svetište u Šumanovce. Crkva
je sigurna, na suhom, ali je dio groblja uz crkvu poplavljen. Ondje su se pomolili
za sve stradale u poplavi te u pratnji dekana i župnika iz Posavskih Podgajaca preč.
Marka Mikića krenuli put Rajeva Sela, gdje je situacija također izrazito teška, unatoč
činjenici da se voda počela povlačiti. Velik broj kuća je poplavljen, a neke od siline
bujice i vode razrušene. Župska crkva također je u vodi. Na povratku iz Rajeva
Sela izaslanstvo se zaustavilo u Posavskim Podgajcima, gdje je jedan dio sela poplavljen,
a vojska u suradnji s mještanima danonoćno puni vreće s pijeskom i gradi nasipe. Put
je nastavljen prema Cerni, gdje je izaslanstvo u pratnji načelnika Općine Gorana Begovića
u školskoj dvorani pohodilo izbjegle osobe pogođene poplavom te im pružilo riječi
potpore i utjehe. Kako ističe načelnik Begović, mještani su se organizirali u iznimno
kratkom roku i izvan svakih očekivanja. U općini Cerna prijavljeno je 500 izbjeglih
osoba, uglavnom iz Gunje, Posavskih Podgajaca i Račinovaca, a dio je iz Bosne, iz
Domaljevca i Vidovica.
Htio bih zahvaliti svima koji su izrazili solidarnost.
Biskupi ovih dana nazivaju i uplaćuju donacije na račun našeg Hrvatskog Caritasa,
ljudi su se doista spontano organizirali i mislim da su svi jako dobro zbrinuti. Ova
nevolja koja je snašla Nadbiskupiju i naše župe izvukla je iz ljudi ono najplemenitije,
najhumanije, sliku Božju. Dirnut sam tom spremnošću za rad ljudi koji su došli sa
strane, kao i solidarnošću obitelji koje ne dopuštaju da ljudi iz poplavljenih župa
budu u dvoranama nego ih pozivaju u svoje domove – istaknuo je đakovačko-osječki nadbiskup
metropolit Đuro Hranić. Podsjetio je da je Nadbiskupija izdala okružnicu, uplatila
na račun Caritasa 100 tisuća kuna za potrebe prehrane i osobne higijene, organizirala
prikupljanje pomoći, pozvala vjernike na solidarnost, a organizirat će i posebnu kolektu.
Nadbiskupija – istaknuo je – želi usmjeriti na potrebe ljudi kada se voda povuče i
kada se mještani budu trebali vratiti kućama. Tu želimo surađivati s Vladom RH i njezinim
odgovornim institucijama, kao i sa svima drugima. Snašla nas je velika nevolja i ne
možemo pokriti sve troškove i sve potrebe, ali 3 do 4 milijuna kuna moći ćemo izdvojiti.
Ne znajući što nas očekuje, ove smo se godine upustili u dva velika projekta – otvaranje
Pučke kuhinje u Slavonskom Brodu i Vinkovcima – tako da smo dio sredstava kojima u
biskupiji možemo pomoći već usmjerili prema Caritasu – pojasnio je nadbiskup, dodavši
kako Nadbiskupiju pogađa i sve ono što se događa u Bosni i Hercegovini te je i na
račun Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije uplaćeno 100 tisuća kuna.
Predsjednik
Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak istaknuo je da je Hrvatski Caritas
prvi pokrenuo inicijativu za pomoć poplavljenima, te da sada potiče biskupijske, a
oni župske Caritase da se koncentriraju na 'dan poslije'. Kao što sam danas rekao
jednoj skupini ljudi, nitko neće ostati gladan i nitko neće ostati pod vedrim nebom,
svaki će dobiti krov nad glavom i hranu. To je ono što se može učiniti sada, a treba
razmišljati o onome što će se činiti kasnije. Moramo misliti i na naše sunarodnjake
– dodao je – odnosno na sve one koji su u potrebi i u Bosni i Hercegovini, a isto
tako i u Srbiji. Od dobivenih sredstava najviše ćemo dati za Slavoniju, ali moramo
misliti i na BiH, ali isto tako i na Srbiju koja je u velikim nevoljama – zaključio
je predsjednik Hrvatskog Caritasa.
Nadbiskup đakovačko-osječki u miru Marin
Srakić prisjetio se kako je godinu dana nakon njegova imenovanja pomoćnim biskupom
buknuo rat, a godinu dana nakon njegova razrješenja došla je nova nevolja – poplave.
I kao što se u prvom slučaju očitovala solidarnost prema stradalnicima, tako se ista
solidarnost dogodila i ponavlja danas prema stradalnicima poplava. Upravo će nas ta
solidarnost izvući. Dobro je netko kazao prije 20-ak godina – najveći donator u ratnim
nevoljama bio je hrvatski narod, pa kada se sada neki pitaju tko će to obnoviti, kako
ćemo to sanirati, moramo priznati – opet će hrvatski narod biti najveći donator –
poručio je nadbiskup Srakić.