Uz misna čitanja pete korizmene nedjelje razmišlja pater Siniša Štambuk

U Ivanovu evanđelju predviđenom za Petu nedjelju korizme, pisac nam opet pred oči donosi izvještaj o jednom čudu. Prošle je nedjelje to bilo ozdravljenje slijepca od rođenja. Ove je nedjelje to Lazarovo uskrišenje – čudo još veće i veličanstvenije od prošlonedjeljnoga.
Iz teksta se vidi da je Lazar bio u prijateljskom odnosu s Isusom, kao što to bijahu i njegove sestre: Marta i Marija. U svojim pohodima Jeruzalemu, Isus se znao rado sa svojim apostolima navratiti u kuću Lazara, svoga prijatelja i okrijepiti se. Isus je – kaže dalje tekst – ljubio Lazara i njegove sestre. Prijateljstvo je uvijek znak ljubavi, prisutne među ljudima koji su istinoljubivi, dobrohotni i iskrena srca.
Lazar je, iako Isusov prijatelj, bio bolestan i vjerojatno je prilično trpio. Kako je bolest napredovala, a trpljenje se povećavalo, sestre Lazarove Isusu poručuju: Gospodine, onaj koga ljubiš, bolestan je. Jedna jednostavna rečenica, a tako nabijena čežnjom i ljubavlju. Mi znamo da među nama ima onih koji su spremni mnogo učiniti za Gospodina i za bližnjega, samo neka ih Gospodin oslobodi bolesti, trpljenja i neimaštine. Isus Lazara nije ozdravio, ali mu je Lazar i dalje ostao vjerni prijatelj. Prijateljstvo s Isusom ne treba kaljati pogađanjem i trgovinskim odnosima, nego imati povjerenja da Isus zna što i zašto to čini.
Kada je Isus od glasnika čuo poruku Lazarovih sestara, odgovorio je kako ta bolest nije nas smrt nego na slavu Božju i da se po tome proslavi Sin Božji. Ovdje smo skloni pomisliti kako Isus u najmanju ruku reagira čudno, nezainteresirano, pa možda i tako kao da mu do Lazara uopće i nije stalo. K tome se još zadržao dva dana ondje gdje ga je poruka zatekla! Kakav je to onda Prijatelj, možda se pitamo?!
Dragi slušatelji, Isus – kako vidimo – rijetko djeluje prema našim očekivanjima i čini nam se da općenito rijetko uslišava naše molitve. Ipak, potrebno je sjetiti se da Isus nije došao vršiti svoju volju, nego volju Onoga koji ga posla. Lazar je bio u prijateljstvu s Isusom, a ipak je trpio i umro. Svaki čovjek na Zemlji, poput Lazara, trpi i umire i s tom se stvarnošću susretnemo prije ili kasnije, u svom životu. Čini se kao da Bog za to ne mari ili da ima važnijega posla, ali nije tako!
Za svakoga je od nas Isus sebe predao i uzišao na križ; za svaku i za svakog od nas je trpio u mukama i umro. To je bila cijena našega spasenja; spasenja od vječne i neizbježne smrti. Lazar jest trpio i umro, ali je bio, ostao i umro kao Isusov prijatelj; u prijateljstvu s Njime, a Isus – kako vidimo – svoje prijatelje ne zaboravlja nego uzdiže i proslavlja. Lazarovo uskrišenje slika je konačnog Uskrsnuća i proslave svih Isusovih prijatelja uključujući i tebe koji i koja ovo slušaš! Jesi li ti Isusov prijatelj, prijateljica? Po čemu možeš vidjeti i provjeriti je li tako? Vršiš li zaista ono što Isus traži; ono što savjetuje. Kada nekoga zaista volimo, vjerujemo mu i rado u tom povjerenju činimo ono što znamo da tu osobu raduje. Tako je i s Isusom.
Isus na Lazaru pokazuje plan koji Bog ima s onima koji ga ljube i koji su njegovi prijatelji; koji mu ostaju vjerni, makar im se činilo da Bogu nije stalo do njih; da ih je zaboravio i napustio… Oni, prijatelji Isusovi će trebati trpjeti, podnositi nepravde, optužbe, laži, napade, zlostavljanja, različite muke… Ako je Isus trpio i umro, a da to ničim nije zaslužio; zašto nam se čini nepravednim ako i mi jednim malim dijelom trpimo, a zaslužili smo vjerojatno i više od toga…
Jedino oni koji spomenute kušnje, napasti, progone i nepravde, podnose u vjeri, nadi i ljubavi; koji do konca ustraju – spasit će se – kaže Isus! Na njima će se očitovati i ostvariti ono što kaže Isus: Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će. I tko god živi i vjeruje u mene, neće umrijeti zauvijek.
Vjeruješ li to, draga slušateljice i dragi slušatelju? Ako zaista vjeruješ onda ćeš biti sposobna i sposoban čuti Spasiteljev poziv Lazaru, upravo tebi upućen: Iziđi! Iziđi iz sputanosti i ograničenosti zemaljskoga života jer si živjela i živio; ustrajala i ustrajao u vjeri, kao vjeran prijatelj Sina Božjega. A svojim će slugama reći: Odriješite ga i pustite da ide jer sad je slobodan i živi uvijeke!
Božje su milosrđe i ljubav uvijek veći od naše ograničenosti, a Bogu je svojstveno ljubiti i sve izvesti na dobro onima koji Ga ljube. Tako budi - Amen.