O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

U sklopu proslave naslovnoga blagdana gospićke katedrale Navještenja Blažene Djevice Marije, istoga dana (25. ožujka) u Gospiću je održan tradicionalni sabor biskupa Riječke metropolije, kojemu je predsjedao riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić, a raspravljalo se o aktualnim pitanjima za metropoliju, s posebnim osvrtom na školovanje svećeničkih kandidata i trajnu formaciju svećenika.
Svečanu Euharistiju u gospićkoj katedrali, kojom je proslavljena svetkovina Gospodinova Naviještenja, predvodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, a uz biskupe metropolije suslavio je i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Naši su stari u Gospiću podigli ovu crkvu Radosne vijesti, kojoj je Bog namijenio da bude majkom svih crkava Gospićko-senjske biskupije – kazao je biskup Šaško u propovijedi, dodavši kako je Radosna i blaga vijest često bila i ostaje osporavanom. Njezini su znakovi uklanjani, pogrđivani, rušeni i paljeni, ali ona ostaje središtem ljudskih života, nadahnućem po vjeri i pouzdanju koje obnavljamo osobito u Euharistiji, ali i svaki put kada izgovaramo riječi molitve Zdravo Marijo. Toj je molitvi na stanovit način danas rođendan. Ali, ne samo njoj, nego predivnim plodovima koji su iznikli iz srca ljudi koji su ju usvojili i ugradili u svoje živote. Tako smijemo reći da bismo izbrisali velik dio hrvatske povijesti, ako bismo pokušali zanemariti sve ono tlo koje je natopila ta blagovijesna molitva – kazao je, među ostalim, pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u ponedjeljak, 24. ožujka, u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu veleposlanika Ukrajine u Republici Hrvatskoj Oleksandra Levchenka – priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Veleposlanik Levchenko upoznao je kardinala s novonastalim teškim prilikama u Ukrajini. Kardinal Bozanić zahvalio je veleposlaniku Ukrajine na svemu što čini u svojoj službi, osobito u razvoju različitih vidika suradnje između Ukrajine i Republike Hrvatske. Kardinal je na poseban način izrazio nadu da će apel pape Franje, a time i sveopće Crkve, za mirom u Ukrajini biti prepoznat od svih međunarodnih čimbenika i institucija kako bi svi stanovnici te zemlje mogli što prije nastaviti mirni put izgradnje svoje domovine, a time i međunarodne zajednice u cjelini.
U povodu 70. obljetnice pokolja 272 mještana Doca Donjeg, među kojima i 103 djeteta, koje su 26. ožujka 1944. godine ubili pripadnici 7. SS divizije „Prinz Eugen“, jučer je (26. ožujka) u mjestu stradanja održana svečana komemoracija, a Svetu Misu zadušnicu u župskoj crkvi Svetoga Martina predvodio je splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić. Događaju su nazočili i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i načelnik stožera Hrvatske ratne mornarice komodor Predrag Stipanović, zamjenik njemačkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj Valentin Gescher, te ostali predstavnici političke i društvene vlasti, kao i rodbina i prijatelji ubijenih i brojni vjernički puk.
Nakon što je makarski dekan don Pave Banić pročitao imena ubijenih, nadbiskup Barišić je u propovijedi rekao kako njihov popis možemo dodati litanijama Svih svetih jer su svi oni bili vjernici koji su ugradili evanđelje u svoj život, a svjedoci kažu da su i umrli moleći i tražeći oproštenje jedni od drugih. Tragedija nije prikladna riječ za ovaj događaj, jer tragedija obično znači neku nesreću poput sudara ili prirodnu nepogodu kao što su potres ili poplava. Nažalost, ovdje je uzrok čovjek. I zato je prikladnija riječ zločin. Zasigurno se svi pitamo što se te noći dogodilo s čovjekom i kako je moguće da se slične stvari događaju i danas diljem svijeta – zapitao je nadbiskup Barišić. Mi podižemo spomen ploče za ovakve pokolje – kazao je nadalje – no one su prolazne i podložne zubu vremena, ali ima jedan spomenik svim nevinim žrtvama, a to je živi Isus Krist, raspeti i uskrsli, koji je upisao njihovu bol u svoje srce i dlan i neće dopustiti da itko padne u zaborav – poručio je splitsko-makarski nadbiskup, zaključivši kako bi nam ovdje ubijeni zasigurno poručili da ne zaboravimo ovaj pokolj, već da ga pamtimo ljudski i kršćanski, a to znači znati iskreno i evanđeoski oprostiti.
Čovjek traga za istinom, a temelj i izvor svakog sveučilišta je žudnja za tom spoznajom. Istinski smisao i zadaća sveučilišta je biti čuvarom osjetljivosti za istinu i ne dopustiti da se čovjek odvrati od traganja za njom – poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predvodeći svečano misno slavlje prigodom proslave Dana Sveučilišta u Zadru, 25. ožujka, na blagdan Blagovijesti, u zadarskoj crkvi Svetoga Dimitrija. Zadarsko Sveučilište najstarije je hrvatsko sveučilište, koje su osnovali oci dominikanci 1396., a kao samostalna ustanova obnovljeno je 2002. godine. Tradicija duga više od šest stoljeća sveučilišnoga rada svrstava Zadar među najstarije sveučilišne gradove Europe. To budi ponos i odgovornost pred sadašnjošću i budućnošću – istaknuo je nadbiskup Puljić. Čestitavši rektoru dr. Anti Uglešiću, prorektorima i profesorima, studentima i djelatnicima nazočnima na Svetoj Misi, zadarski je nadbiskup poželio da Sveučilište bude osjetljivi čuvar istine i slobodni prostor trajnog traganja za njom.