Peto izdanje „Atlasa ratova i sukobâ u svijetu“, koje je pripremila udruga '46. paralela',
posvećeno je Nelsonu Mandeli. Knjiga uglavnom potvrđuje isti broj sukoba u odnosu
na prošlu godinu, te daje preglede, karte i detalje o međunarodnim krizama. Koliko
danas ima ratova? Odgovarajući na to pitanje, novinar Raffaele Crocco, po čijoj
je zamisli objavljen spomenuti atlas, rekao je da se u svijetu vodi 35 ratova, a sedam
je kriznih stanja. Odnosno, u ovom je trenutku, praktički, od pet zemalja, jedna u
ratu. Na novinarovu primjedbu da su se s vremenom sukobi promijenili, da smo s napada
kemijskim oružjem prešli na prožimanje terorizmom i virtualnoga računalnog svijeta
(cyber terorizam), Crocco je napomenuo da cilj rata sada nije više „fizički“ nadzor
nekog terena ili teritorija neke zemlje, nego ponajviše politički i gospodarski nadzor
te zemlje. Male, dakle, vrlo djelotvorne vojske, primjenjuju vrlo oštre strategije,
ili pak – kao što se događa, primjerice, u Africi – angažiraju neregularne vojske,
naoružane bande koje služe kako bi se zajamčila moć ili srušila vlast, bilo da su
u njoj prijatelji ili neprijatelji, već prema interesu koji se želi zaštititi – objasnio
je Crocco. Osvrnuvši se na podatke o ljudskoj cijeni tih sukoba, koji su objavljeni
u atlasu, Crocco je rekao da je najvažniji podatak taj da su od deset poginulih u
jednom suvremenom sukobu, devet žrtve civili, odnosno žene, muškarci i djeca bez oružja
u ruci. Tim žrtvama, međutim, valja dodati i druge žrtve, odnosno izbjeglice. U ovom
je trenutku na našem planetu, zbog ratova, svake četiri sekunde jedna osoba primorana
napustiti sve, kako bi pronašla nadu za život na nekom drugom mjestu. I to su, doista,
žrtve ratova – istaknuo je Crocco te se osvrnuo na posebni prilog u ovom izdanju atlasa,
posvećenog ženama, a naslovljen je „Žene i rat“. Zapravo se nikada ne govori o
odnosu ženâ i rata, ili o tomu kako žene vide rat – kazao je te dodao – Žene su zacijelo
žrtve. Pomislimo na milijun silovanih ženâ, koliko je dokumentirano posljednjih godina,
u posljednjim ratovima. Žene su žrtve i stoga što je najveći teret sukoba na njihovim
leđima, u nastojanju da obitelj održe na životu. Danas su, međutim, i žene postale
borci – primijetio je Crocco – bore se i u regularnim i u neregularnim vojskama. To
je, dakle, potpuno drugačija uloga, i korisno viđenje rata kako bismo shvatili što
je rat danas. Primijetivši na kraju da je atlas dokument koji se stalno mijenja,
jer neki ratovi, na sreću, završavaju, ali drugi pak započinju, Crocco je istaknuo
da su autori atlasa među vrlo rijetkima na svijetu koji se nadaju da će njihova knjiga
postajati sve manja, te na kraju i nestati, jer njezino postojanje više neće imati
smisla.