U Varšavi je 6. i 7. ožujka održan susret predsjednikâ i kardinalâ biskupskih konferencija
Srednjoistočne Europe
U Varšavi je 6. i 7. ožujka održan susret predsjednikâ i kardinalâ biskupskih konferencija
Srednjoistočne Europe. Na poziv kardinala Petera Erdöa, predsjednika Vijeća europskih
biskupskih konferencija (CCEE), i nadbiskupa Jósefa Michalika, predsjednika Poljske
biskupske konferencije, u Varšavi su se okupili kardinali, nadbiskupi i biskupi iz
Mađarske, Hrvatske, Češke, Slovačke, Ukrajine, Litve, Bjelorusije i Poljske – istaknuto
je u priopćenju objavljenomu na završetku susreta. U središtu su prvoga dijela
skupa bili glavni izazovi povezani s obitelji, u kontekstu nove Biskupske sinode.
Dvadeset i dvije godine nakon pada komunističkih režima, stanje je posebno slojevito,
te iz njega proizlaze zajednički izazovi. Opći je pregled pokazao određenu sličnost,
i na pravnoj razini, i na razini svakodnevnoga života. Posebno je istaknuto –
kako stoji u priopćenju – teško stanje obitelji, demografski pad, te sve veći broj
rastavljenih obitelji; ali i pastoralno zauzimanje usmjereno na ponovno otkrivanje
obiteljskoga života i novi mentalitet što se tiče otvorenosti životu i vjerskom odgoju.
Biskupi su istaknuli ulogu pokretâ pro familia, same obitelji uključene u pastoral,
te pothvatâ usmjerenih na zaštitu braka između muškarca i žene, kao što je, primjerice
referendum održan u Hrvatskoj – istaknuto je u priopćenju. Govorilo se i o pripremi
za brak i obiteljski život, i to ne samo uoči vjenčanja, nego i u mladenačkoj dobi.
Pokazalo se da je svjedočanstvo obiteljskoga života najuvjerljivija metoda u pripremi
za brak i obitelj. Biskupi su posebno insistirali na važnosti proširene obitelji,
koja je društveno i gospodarsko bogatstvo za današnja i buduća društva, u smislu solidarnosti
i besplatnosti, što bi države trebale sve više vrjednovati. Što se pak tiče sve
raširenijega zajedničkoga života, bez ikakve institucionalne potvrde, kao i drugih
teških situacija, biskupi su istaknuli da su potrebne župe koje su prave gostoljubive
zajednice. Valja preispitati sposobnost naših zajednica za prihvaćanje svih ljudi,
pokazujući Božju ljubav prema svima. Sudionici su se osvrnuli i na nazočnost Crkve
u društvima raznih zemalja. Pronaći nove oblike nazočnosti, nakon promjene režima,
nakon mnogo patnji, bio je, i još uvijek jest, veliki izazov. Međutim, – kako je istaknuto
u priopćenju – spomen na brojne mučenike ohrabruje da se nikada ne izgube nada i sigurnost
u Božju nazočnost. Crkva nastoji zajamčiti svoju nazočnost na društvenoj razini
u skladu sa svojim identitetom, te se znatnim sredstvima zalaže u odgoju mladih u
župama, i u školama – primijećeno je na skupu na kojemu su, osim toga, uspoređena
iskustva u pojedinim zemljama, što se tiče povrata konfisciranih crkvenih dobara. Crkva
i preko laika obavlja važno poslanje u moralnom odgoju, bez kojega nema društvene
stabilnosti. Stoga su u današnjim prilikama vrlo važni odgoj i brižno praćenje stalne
formacije vjeroučitelja. Na skupu je, osim toga, dan kratki osvrt i na ulogu pomirenja
koju Crkva ima na nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini. Sudionici su na susretu
molili za Ukrajinu, koja proživljava vrlo osjetljive trenutke, te je izražena nada
u skoro pojašnjenje stanja, u miru i za dobro svih ljudi – istaknuto je u priopćenju
sa skupa.