Treba pomno bdjeti da se dobrima redovničkih ustanova „pozorno i transparentno upravlja“
Treba pomno bdjeti da se dobrima redovničkih ustanova „pozorno i transparentno upravlja“
te da i danas redovničke ustanove, za Crkvu i svijet, budu predvodnice pozornosti
prema svim siromašnima i svakovrsnoj bijedi – istaknuo je papa Franjo u poruci sudionicima
Međunarodnoga simpozija, koji je Zbor za ustanove posvećenoga i društva apostolskog
života u Rimu organizirao na temu: „Upravljanje crkvenim dobrima ustanova posvećenoga
i društava apostolskog života u službi čovjeka i poslanja u Crkvi“ Naše je vrijeme
obilježeno znatnim promjenama i napredcima u brojnim područjima, s važnim posljedicama
za život ljudi. Ipak, premda je siromaštvo umanjeno, postignuti ciljevi često su pridonijeli
izgradnji gospodarstva isključivanja i nejednakosti: „Danas je sve obuhvaćeno natjecateljskim
nastojanjima i zakonom jačega, gdje moćnik izjeda onoga slabijeg“. Pred neizvjesnošću,
u kojoj živi najveći broj osoba našeg vremena, kao i pred duhovnom i moralnom slabošću
mnogih – napose mladih – i mi se, kao kršćanska zajednica, osjećamo prozvanima – piše
Sveti Otac. Ustanove posvećenog i društva apostolskog života mogu i trebaju prednjačiti
i biti aktivni u življenju i svjedočenju za načelo besplatnosti i logiku dara koji
imaju svoje mjesto u gospodarstvu. Utemeljiteljska karizma ustanove s punim je pravom
upisana u tu „logiku“: u 'biti dar'; kao redovnici dajte svoj istinski prinos gospodarskom,
društvenom i političkom razvitku. Vjernost vlastitoj karizmi i posljedičnoj duhovnoj
baštini, zajedno s ciljevima vlastitim svakoj ustanovi, glavno su mjerilo vrjednovanja
uprave, vođenja i svih učinjenih zahvata u Ustanovama, na bilo kojoj razini: Narav
karizme upravlja snage, podupire vjernost i usmjeruje apostolski rad sviju prema jedinstvenom
poslanju (usp. Posvećeni život, 45) – podsjetio je Papa. Valja pozorno bdjeti –
istaknuo je Papa – da se dobrima ustanova upravlja pozorno i transparentno; da ih
se čuva spajajući prvenstvenu, karizmatsko-duhovnu dimenziju, s onom gospodarskom
i s učinkovitošću, koja ima svoj 'humus' u upravnoj tradiciji Ustanovâ, i koja ne
podnosi rasipanja, nego je pozorna na dobru uporabu izvora – kazao je Sveti Otac te
podsjetio na promišljanje pape Pavla VI. Nakon zatvaranja II. vatikanskog sabora,
sluga je Božji papa Pavao VI. pozivao na novi i istinski kršćanski mentalitet i novi
stil kršćanskoga života: „S budnom pozornošću primjećujemo kako je u razdoblju poput
našega, sve uključeno u postignuće, u posjedovanje, u uživanje ekonomskih dobara;
u javnom mnijenju, unutar i izvan Crkve, osjeća se želja – gotovo potreba – vidjeti
evanđeosko siromaštvo, a želi ga se naročito osjetiti tamo gdje se naviješta i predstavlja
Evanđelje“ (Opća audijencija 24. lipnja 1970. god.). U Poruci za ovogodišnju korizmu
želio sam na tu potrebu podsjetiti. Ustanove posvećenog i društva apostolskog života,
uvijek su bili proročki glas i živo svjedočanstvo novìne koja je Krist, suobličavanja
s Njim koji je postao siromašan da nas svojim siromaštvom obogati. Evanđeosko siromaštvo
jest solidarnost, dijeljenje i milosrđe, a očituje se u umjerenosti; u traženju radosti
u bitnom, kako bi se očuvali od materijalnih idola koji zamračuju istinski smisao
života – veli Sveti Otac. U zaključku poruke Sveti Otac piše: „Teoretsko siromaštvo
nije potrebno, nego siromaštvo koje se uči dotičući tijelo siromašnoga Krista: u poniznima,
u siromašnima; u bolesnima i u djeci. Budite i danas za Crkvu i za svijet, predvodnici
pozornosti prema siromašnima i svakovrsnoj bijedi: materijalnoj, moralnoj i duhovnoj,
kao nadmašivanje svakog egoizma u logici Evanđelja koje naučava pouzdanje u Božju
providnost – zaključio je papa Franjo.