Prije sedamdeset pet godina, 10. veljače 1939., preminuo je papa Pio XI. Rodio se
31. svibnja 1857. godine u mjestu Desio, u pokrajini Monza, a kao svećenik je obnašao
razne dužnosti. Tijekom sovjetske invazije Poljske bio je apostolski nuncij; te milanski
nadbiskup, a 6. veljače 1922. izabran je za papu i tada je uzeo ime Pio XI. Njegov
će se pontifikat pamtiti naročito zbog potpisa Lateranskih ugovora 1929. godine; po
Vatikanskom radiju, svečano otvorenom u veljači 1931. godine, u nazočnosti talijanskog
fizičara Marconija, te važnim enciklikama. Bio je hrabar, a hrabrost je i glavno obilježje
njegova pontifikata. Želio je jaku Crkvu, snažnoga glasa, koja neće uzmicati pred
moćnicima ovoga svijeta – rekao je Agostino Giovagnoli, profesor suvremene povijesti
na Katoličkom sveučilištu u Milanu, u govoru za našu radio postaju. Govoreći enciklikama
pape Pija XI., rekao je da je enciklikom „Mit brennender Sorge“ osudio nacizam, a
enciklikom 'Divini Redemptoris' ateistički komunizam u Rusiji. Papa pio XI. pokušao
je postići dogovor i sa Sovjetskim Savezom. Sporazum nije postignut zbog posvemašnje
sovjetske gluhoće. No zanimljivo je to da je nakon propalih pokušaja oštro osudio
ateistički komunizam. Odnos je s nacizmom imao drukčiju dinamiku, stoga je vrlo važna
spomenuta Enciklika, kao što je važna i pripremljena enciklika protiv rasizma i antisemitizma,
koja zbog Papine smrti, nije nikad ugledala svjetlo dana. Unatoč tomu, ona je razvidan
dokaz neustrašivosti Pija XI., koja se poglavito ističe u glasovitoj izreci: „Duhovno
smo svi Semiti“ – istaknuo je profesor Giovagnoli. Na primjedbu da je bio pozoran
na društvene komunikacije, rekao je da je vrlo važno njegovo otvaranje prema modernom
svijetu i prema obavijesnim sredstvima. Želio je da se evanđeoska poruka čuje u cijelom
svijetu, a to je postigao otvaranjem Radija. Imao je razvijen misionarski osjećaj,
a u obavijesnim je sredstvima vidio mogućnost da glas Crkve dopre do svih krajeva
svijeta – zaključio je profesor Giovagnoli.