O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

00:07:05:33 Izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjem predsjednika HBK-a nadbiskupa Želimira Puljića, održano je 27. siječnja u sjedištu HBK u Zagrebu, a na njemu je sudjelovao i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico.
Na zasjedanju su biskupi upoznati s tijekom priprema za Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži koji će se 26. i 27. travnja održati u Dubrovniku te su ponovno uputili poziv mladima da u što većem broju dođu na taj susret. Istaknuto je kako je i dosadašnje vrijeme priprave donijelo mnoga duhovna dobra Dubrovačkoj biskupiji te kako se taj susret pokazao izvrsnom prigodom za duhovnu obnovu biskupije koja je u vremenu priprave pastoralno živnula na svim područjima, osobito u radu s mladima.
Biskupi su nadalje razmotrili pitanje jednostranog kršenja važećeg Sporazuma između HBK i HRT-a od strane HRT-a, kao i novonastale okolnosti nakon preustroja Radija i Televizije. Upozorili su da je još uvijek na snazi važeći Sporazum i da ga treba poštivati. Izražena je otvorenost za razgovore i traženje novih rješenja, polazeći od važećih međunarodnih ugovora, kao i uloge javne televizije i radija koje između ostalih moraju voditi brigu i o vjerskim potrebama građana.
Na ovome zasjedanju biskupi su primili i dorađeni dokument Odredbi HBK o katoličkim osnovnim i srednjim školama. Njima se uređuje cilj, struktura i posebnost odgoja i obrazovanja u katoličkim osnovnim i srednjim školama, koje na osobit način pružaju odgoj djeci i mladima, i to ne samo katolicima nego i članovima drugih vjera i svjetonazora.
Budući da se nadnevak zasjedanja poklopio s Danom sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti, hrvatski su se biskupi na zasjedanju spomenuli svih žrtava židovskoga naroda tijekom Drugog svjetskog rata uz molitvu Gospodinu za sve nevino stradale i da se više nikad ne ponove takva zlodjela. Biskupi su sa zasjedanja također uputili priopćenje u kojem su istaknuli kako je Hrvatski sabor, kao organizator komemorativnoga skupa, bio upoznat s činjenicom da su biskupi spriječeni doći na skup zbog održavanja Izvanrednog plenarnog zasjedanja HBK. Stoga su izrazili žaljenje što je taj spomen-skup narušen neprimjerenim prozivanjem Katoličke Crkve od strane predsjednika Vlade Republike Hrvatske, iako je ondje bio nazočan predstavnik Katoličke Crkve.
Većina biskupa i nakon zasjedanja ostala je u Zagrebu, na 54. teološko-pastoralnom tjednu koji je danas zaključen u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati, a tema mu je bila „Siromašna Crkva – Crkva za siromašne u novoj evangelizaciji“. I ovogodišnji Tjedan okupio je više od šesto svećenika, redovnika, redovnica i vjernika laika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore te drugih europskih zemalja.
Pozdravljajući sudionike, veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – koji je organizator Tjedna – zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je kako je tema usko povezana uz riječi, znakove i program pape Franje. On nije izabrao svoje ime samo iz pobožnosti prema popularnom svecu kršćanske baštine. Njegovo ime je i program, jer Papa Franjo želi Crkvu siromašnu za siromašne – kazao je kardinal.
Papa Franjo ne govori o siromaštvu općenito. Siromaštvo je tijelo siromašnoga Isusa, a prepoznajemo ga u gladnom djetetu, u onomu koji je bolestan, u nepravednim društvenim strukturama. Kršćanin se treba spustiti do tijela Isusova te ne smije dopustiti da mu blagostanje oduzme nadu, da ga duh blagostanja na kraju dovede do toga da izgubi smisao života. Za Svetog Oca nada i siromaštvo su usko povezani. Jer, siromaštvo je lijek za lijenost, a lijenost je nedostatak nade. Ono što, prema Papi, nedostaje zapadnome svijetu jest nada i zato se nalazi u stanju kolektivne lijenosti. Lijenost je umor duha, tromost i bezvoljnost za ono što se tiče Božjih stvari – rekao je kardinal Bozanić, te pozvao sudionike da promišljanja ovoga Tjedna budu poticaj na širenje obzorja i poziv na otkrivanje znakova vremena, „kako bismo se otvorili djelovanju Duha Svetoga, svjesni da je Crkva u svim svojim članovima pozvana na trajnu obnovu i obraćenje“.
Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, u pozdravnoj riječi uime BK BiH i katoličkih učilišta u BiH, pohvalio je odabir teme te podsjetio kako se valja vratiti evanđeoskim vrijednostima, da Crkva bude prepoznatljiva, a upravo to može sa snažnim oružjem – evanđeoskom riječju.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico, prenoseći sudionicima blagoslov pape Franje, istaknuo je kako dijeli veliku radost zbog odabira teme, koja još jednom potvrđuje duboke veze zajedništva Crkve Božje koja je u Hrvatskoj sa Svetom Stolicom i sinovske odanosti prema Petrovu nasljedniku. Tema je aktualna i zbog pastoralnih izazova „pred kojima se nalazimo, u okviru dubokih preobrazba koje su se dogodile minulih godina, a i zbog novih vidika koji su se otvorili nakon potpune integracije Hrvatske u Europsku uniju“ – zaključio je apostolski nuncij.
U povodu Dana posvećenog života, Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica (HKVRPP) priredila je u svom sjedištu u Zagrebu 27. siječnja konferenciju za novinare s temom „Skrb redovništva za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi“. U pozdravnom govoru predsjednik Konferencije o. Vinko Mamić, OCD, istaknuo je kako je to treće u nizu predstavljanja pod vidikom djelovanja u zaštiti onih koji su egzistencijalno, socijalno i društveno najranjiviji. Tako je prije dvije godine tema bila „Doprinos redovništva u borbi protiv ovisnosti“, a prošle godine „Skrb redovništva i svjetovnih redova za beskućnike i socijalno isključene“.
'Tko primi jedno ovakvo dijete u moje ime, mene prima' (Mt 18, 5). Očito, Isusu su toliko važna dječica da se jednako prepoznaje i u onima koji ih primaju i u njima samima. Redovništvo u Hrvatskoj i redovništvo u Hrvata prepoznalo je važnost prihvaćanja, udomljavanja i odgoja djece bez prikladne roditeljske skrbi i učinilo je onoliko koliko su date povijesne okolnosti dopuštale. Tu se osobito ističu redovnice koje to čine iz svojih ljudskih i vjerničkih uvjerenja i ne traže pozornost javnosti. No, dužnost je Konferencije redovito upoznavati javnost s djelovanjem redovničkih zajednica, osobito s djelatnostima na području skrbi i odgoja djece, jer je dobro da građani znaju gdje se i kako odgajaju oni koji predstavljaju njihovu budućnost – istaknuo je Mamić te potom predstavio voditeljice dvaju domova: Kuće sv. Josipa za nezbrinutu djecu iz Hrvatskog Leskovca te Kuću sv. Terezije od Malog Isusa za nezbrinutu djecu u Zagrebu.