Međureligijski dijalog može svijet učiniti sigurnijim

Živimo u svijetu koji se naglo mijenja, sve nestabilnijem svijetu. Ne može se živjeti ne mareći za vlastite suvremenike, njihove radosti i žalosti, njihove tjeskobe i boli – kazao je kardinal Jean-Louis Tauran, Predsjednik Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog, govoreći na skupštini Kaiciid-a Međunarodnoga centra za međureligijski i kulturološki dijalog „Kralj Abdullah Bin Abdulaziz“, koja se 18. i 19. studenoga održavala u Beču. Centar su ustanovili saudijski kralj, Španjolska i Austrija, te Sveta Stolica, koja sada ima ulogu promatrača.
Međureligijski dijalog potiče da se u školama, na sveučilištima, u obavijesnim sredstvima i naročito u vjerskom govoru pozitivno govori o religijama. Uči da se poštuju vjerska uvjerenja drugih, naročito u njihovoj odsutnosti. Uči nas da cjelovito promatramo etičku, kulturalnu i svjetonazorsku različitost, kao bogatstvo a ne kao neku prijetnju – kazao je kardinal Tauran.
Osvrćući se na temu dvodnevnoga skupa „Slika drugoga“ , kardinal je rekao da nas međureligijski dijalog potiče na slušanje i bolje upoznavanje drugoga, na promišljanje prije izricanja sudova te na izlaganje sadržaja vlastite vjere i njihovih obrazloženja kako bismo mogli smjerno i uljudno živjeti. Uza sve to, međureligijski dijalog može pridonijeti da se Bogu da mjesto koje zaslužuje; može pridonijeti nadahnuću bratstva, podariti mudrost i hrabrost djelovanja – objasnio je kardinal Tauran.
Tema 'Slika drugoga'' potiče nas da se ne zatvaramo pred novínama i pred istinom. Gledati drugoga znači prihvatiti raspravu o vlastitoj vjeri i biti spremni obrazložiti je; gledati drugoga podrazumijeva sposobnost raditi za opće dobro s osobama dobre volje – rekao je kardinal pozivajući religije da predlažu, a ne da nameću svjetonazor.
Ljudska je osoba u središtu naše zabrinutosti: muškarci i žene; oni su također u žarištu zanimanja političkih i vjerskih vođa. Svatko je od nas i građanin i vjernik, a ne ili građani ili vjernik. Svi pripadamo istoj ljudskoj obitelji, a to znači da smo dionici istoga dostojanstva, da se sučeljavamo s istim problemima, da uživamo ista prava i obveze – kazao je kardinal.
Prečesto osobe ocjenjujemo po njihovoj vanjštini, ili po njihovoj proizvodnji, premda je osoba puno više od onoga kako izgleda, ili što je sposobna proizvoditi. Ljudsku osobu svodimo na predmet – rekao je kardinal misleći na problematike biotehnologije - a ljudska osoba u zbilji premašuje svoju materijalnu dimenziju – primijetio je kardinal.
Zaključujući govor kardinal je rekao da promidžba „inteligencije srca“ može biti jedan od zadataka Kaiciid-a, odnosno poštivanja svega onoga što Bog čini u svakom ljudskom biću kao i poštivanje otajstva koje svako ljudsko biće predstavlja. Po svaku cijenu valja izbjeći da religije rađaju strah i omalovažavajuća ponašanja ili isključivanja.
Kaiciid može dakle postati mjesto gdje mogu jedni druge gledati u oči, kako bi se bolje upoznali i dijelili vlastite sposobnosti, da možemo svijet učiniti sigurnijim i prosvjetljenijim, u kojem se može bolje živjeti duh bratstva o kojem često govori papa Franjo – zaključio je kardinal Tauran.