Iz života Crkve u Hrvatskoj – pripremio Neno Kužina

Crkva u Hrvata jučer se spomenula Drinskih mučenica. „Naše vrijeme traži jednako tako hrabre svjedoke koji su svoje živote spremni posvetiti Kristu i ljudima. Sveti i blaženi koje slavimo nisu neki daleki ljudi, oni su ljudi iz naših sredina. Ovdje u Velikom Grđevcu rodila se jedna od sestara, blažena Bernardeta, a ovdje su i članovi obitelji Banja iz koje potječe. To nam je ohrabrenje da i mi nasljedujemo svijetle uzore", rekao je bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak.
Na treću nedjelju došašća koja je slavljena i kao Nedjelja Caritasa, u Krašiću je proslavljen dvostruki jubilej – 100. obljetnica posvete župne crkve Presvetog Trojstva i 105. obljetnica rođenja mučenice s. Žarke Ivasić, rođene Krašićanke. „U Crkvi to uvijek ide tako – tko više prima, od njega se više i očekuje. Uz ime Krašić vezano je ime bl. Alojzija. Stoga, kada se drugima koji vas susreću predstavite da ste iz Krašića i oni na neki način po vama dolaze do bl. Alojzija. Zbog toga smo svi pozvani, a posebno vi, da bl. Alojzija slijedite u svom i po svom svakidašnjem kršćanskom životu. I vi, dragi mladi i draga djeco, budite ponosni i na svoju župnu crkvu, i na svijetle likove ove Crkve kao što su bl. Alojzije i s. Žarka Ivasić. Molite im se i nastojte svojim životom iz dana u dan potvrđivati da ste Krašićanci, da ste Stepinčevi, da je on vaš, da ste vi njegovi", poručio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a prenijela IKA.
U katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Krku svečano je otvoren biskupijski postupak za proglašenje blaženim i svetim sluge Božjega biskupa Antuna Mahnića. U uvodnom programu pročitana je Mahnićeva Oporuka mladima. U ovogodišnjoj adventskoj okružnici članovima Križarske organizacije podsjeća se na Mahnićev stav: "Ili katolik ili ništa!" Bilo je to doba zauzetih vjernika laika kao što su bili Ivan Merz i Marica Stanković, a biskup Mahnić bio je svjestan da treba povezati hrvatske katoličke intelektualce i tako je nastao Hrvatski katolički pokret. Iste stavove danas, 100 godina kasnije, nastavlja Križarska organizacija. Svečano euharistijsko slavlje o 93. obljetnici Mahnićeve smrti predvodio je biskup Valter Župan u zajedništvu s biskupima Riječke metropolije i svećenicima.
Sluga Božji Antun Mahnić rođen je 14. rujna 1850. u Kobdilju u Sloveniji. Kao biskup u Krku je ustoličen 27. ožujka 1897. Isticao se zaštitom pisma glagoljice, bio je osnivač Hrvatskoga katoličkog pokreta, pokrenuo je tiskaru u Krku, a potaknuo je i izdavanje više časopisa. Prevažno mu je bilo okupljanje i odgajanje mladeži te širenje i obrana katoličkih moralnih načela u javnosti prožetoj liberalizmom i sekularizacijom. Nakon Prvoga svjetskog rata talijanske vlasti prognale su ga u mjesto Frascati kod Rima. Posredovanjem pape Benedikta XV. vraća se u svoju biskupiju bolestan, pa odlazi na liječenje u Zagreb gdje umire na glasu svetosti. Pokopan je na Mirogoju, a nakon devet godina njegovi zemni ostaci preneseni su u crkvu Sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu, a 2002. u krčku katedralu. Ovih dana odjekuje tvrdnja kako je biskup Mahnić za Sloveniju dao mnogo, a za Hrvatsku sve.
U Zbjegovači, rodnom mjestu brata Ivana Bonifacija Pavletića, redovnika Družbe sinova Bezgrešne, otvoren je jubilej u povodu 150. obljetnice njegova rođenja koja će biti proslavljena iduće godine. Otvorena je i izložba božićnih jaslica pod nazivom "Bonifacijev Božić u Zbjegovači", radovi učenika osnovnih škola kutinskoga gradskog područja.
U povodu 22. obljetnice teških stradanja Voćina i do temelja razorene crkve iz 15. stoljeća, održano je 16. biskupijsko hodočašće Gospi Voćinskoj na kojem su sudjelovali članovi HVIDRA-e, pripadnici hrvatske vojske i policije. Tumačeći sadašnje naše društveno stanje, biskup Antun Škvorčević je naglasio kako nas voćinske žrtve i položeni životi brojnih branitelja za vrijednost slobode i ljudskog dostojanstva obvezuju da u Hrvatskoj na svim razinama promislimo o vrijednostima na kojima želimo graditi svoju sadašnjost i budućnost, da bismo pri tom trebali imati na umu one vrijednosti koje smo naučili u školi Evanđelja i koje su bile temelj našega trinaeststoljetnog bića, da Božje vrijednosti nisu ni konzervativne ni progresivne, nego istinski humane, uzdižu čovjeka do najvišeg dostojanstva i da ih se zato ne smijemo odreći. Pozvao je hrvatske branitelje i sve druge hodočasnike da budu promicatelji evanđeoskog humanizma za koji su se tijekom povijesti naši očevi i majke opredjeljivali, oduševljavali i za njih umirali.
Sutra će u Odri biti pokopan istraživač povijesti umjetnosti, franjevac Anđelko Badurina koji je preminuo u Zagrebu u 79. godini. U Odri je bio višegodišnji gvardijan i ekonom, a u Provinciji franjevaca trećoredaca je obnašao službe tajnika, definitora i kustosa.