O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Raduje me da smo kao narod usvojili pravila demokracije. Mi smo usvojili demokratski način izražavanja, nakon jednoumnog sustava i diktature partije koja je sve određivala. Ovaj referendum je znak usvojenosti demokracije – ističe predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić komentirajući rezultate i tijek referenduma, a prenosi IKA. Ne može se reći da smo otišli unazad i pokazali da nismo na europskoj razini – kazao je nadalje predsjednik HBK. Jer, zemlje koje su stavile takvu definiciju braka u ustav su u Europi. Nije to ništa nenarodno, protiv demokracije, protiv čovjeka. Ali jest demokratski čin koji ja kao biskup i kao član ovog naroda od srca pozdravljam – da je demokracija pokazala i ovdje svoje pravo lice – mogućnost da se ljudi izraze – zaključuje nadbiskup Puljić.
U sjedištu Hrvatske biskupske konferencije jučer je na konferenciji za novinare Komisija HBK „Iustitia et pax“ predstavila Izjavu povodom najave donošenja Zakona o životnom partnerstvu, te Obiteljskog zakona. Uz predsjednika Komisije sisačkog biskupa Vlade Košića, predstavljanju su nazočili tajnik Komisije prof. dr. Gordan Črpić, te članovi prof. dr. Aleksandra Korać Graovac, fra Bože Vuleta i prof. dr. Tonči Matulić.
Pozdravljajući novinare, biskup Košić je istaknuo da je vrijeme javne rasprave te da se Komisija „Iustita et pax“ uključuje u tu raspravu ovom Izjavom, svjesna od kolike je važnosti da se ova životna područja urede na način da se poštuju ljudska prava, a navlastito prava djece, te podsjećajući ponovno da su svi ljudi jednaki u dostojanstvu djece Božje, braća i sestre u općem, Božjem očinstvu i jednakopravni dionici Bogom im dane slobode, pozvani na uzajamno uvažavanje i razumijevanje te potrebu argumentiranog dijaloga.
U Izjavi se ističe kako nitko legitimnoj zakonotvornoj vlasti ne odriče pravo da otvori statusna i materijalna prava drugim trajnim zajednicama življenja, koje nisu u istoj situaciji kao bračni drugovi, ako to ne ugrožava postojeća prava drugih, a navlastito prava djece te osobito njihovo pravo da znaju svoje podrijetlo i da se o njima ponajprije skrbe njihovi majka i otac, kad god je to moguće. No, Zakon o životnom partnerstvu ne smije stvarati konfuziju životnoga partnerstva s bračnim zajednicama. Kao što su te zajednice različite, trebaju biti različita pravna rješenja. Stoga Komisija upozorava da Nacrt Zakona o životnom partnerstvu prolazi bez ozbiljne javne rasprave dok taj isti Nacrt učinke istospolnog partnerstva u potpunosti izjednačuje s brakom, i to kako za istospolne partnere koji će se registrirati, tako i za one koji žive u neformalnoj zajednici. Potonje rješenje je presedan u europskim okvirima te dovodi do pravne nesigurnosti.
Komisija od zakonodavca na poseban način očekuje da zaštiti prava djece, promičući i podupirući optimalne obiteljske modele, te odbijajući uvođenje „prava na dijete“, koje ne poznaje nijedan međunarodni dokument o ljudskim pravima. U tom kontekstu Komisija podsjeća na Konvenciju o pravima djeteta (čl. 12.) prema kojoj svako dijete ima pravo znati za svoje roditelje te – ukoliko je to moguće – uživati njihovu skrb. Nitko roditelju ne može uskratiti pravo na roditeljsku skrb samo zato jer taj isti roditelj živi u istospolnoj zajednici, no odnose djeteta s trećim osobama potrebno je urediti ne kao pravo odraslih, te putem propisa namijenjenog odraslima, već štiteći ponajprije prava djece, odnosno dobrobit djeteta – ističe se u Izjavi.
Izjavu se nadalje dotiče i Prijedloga Obiteljskog zakona. U tom kontekstu se upozorava na stajalište izvršne vlasti da ne postoji dužnost države da štiti brak, već samo obiteljski život djeteta i roditelja, što je na tragu ideje da cjelovita obitelj nije temeljna društvena zajednica koju je vrijedno štititi, i to usprkos ustavnim zahtjevima. Napuštanje tradicijskih korijena hrvatskog obiteljskog prava te nekritičko priklanjanje nekim europskim rješenjima odraz je podcjenjivanja vlastitog sustava, koji u primjeni, istina, iskazuje brojne slabosti, no u usporedbi s europskim nacionalnim standardima je koncepcijski na visokom stupnju. Pored toga, niz rješenja, poput mogućnosti prijenosa ostvarivanja roditeljske skrbi na treće osobe širom otvara vrata novim odnosima i rastakanju tradicionalne obitelji – zaključuje se u Izjavi Komisije „Iustitia et pax“.
Cijela Crkva želi promišljati o službi djelatne ljubavi, „o pravu i dužnostima da djelima svjedočimo vjeru živu, cjelovitu, o tome kako nas djela ljubavi preobražavaju i suobličavaju Isusu, te na taj način rastemo i sazrijevamo, postajemo novi ljudi: puni vjere, puni ufanja, puni ljubavi prema Bogu i bližnjima“ – piše predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak u poruci za nadolazeću Nedjelju Caritasa. Karitativno djelovanje, konkretna djela ljubavi, darivanje i služenje znaci su istinske i djelotvorne vjere. Naš novi blaženik Miroslav Bulešić svojim je primjerom pokazao što znači biti vjeran, ustrajan, biti otvoren Bogu i potrebitima. Tako u svome pismu ističe: "... mi moramo biti dobri Samaritanci, koji tješimo, liječimo, pridižemo, zavijamo svaku ranu u bijeli omot ljubavi, jer mržnja uzrokuje krvarenje a ljubav zacjeljuje rane. Ljubavi, ljubavi treba danas u nama, da je možemo širiti riječju a osobito djelom.“ Biskup Mrzljak u poslanici sve poziva na sudjelovanje u novoj evangelizaciji, odnosno da svi budu svjedoci žive vjere – ljubavlju djelotvorne – u današnjem svijetu punom osiromašenih i obespravljenih, boreći se protiv nepravda ovoga svijeta. U Nedjelju Caritasa, 15. prosinca, Crkva u Hrvata sve milodare skupljene na nedjeljnim euharistijskim slavljima „namjenjuje potrebitima među nama“ – podsjeća na kraju pisma biskup Mrzljak, pozivajući sve na molitvu i na darežljivost.