O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Komisija Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“ predstavila je danas u sjedištu HBK u Zagrebu izjavu o zaštiti obitelji, kao i o potrebi dijaloga države s Crkvama i drugim zajednicama uvjerenja o etičkim pitanjima od općeg dobra. Izjava nosi naslov „U zaštitu braka i obitelji – o obitelji i prvo-prosinačkom referendumu“, a potpisuje ju predsjednik Komisije sisački biskup dr. Vlado Košić.
U izjavi se podsjeća kako se ustanova braka unošenjem u Ustav samo osnažuje, budući da je brak ustanova žene i muškarca, koju svečano proglašavaju univerzalni dokumenti o ljudskim pravima današnjih demokracija, kao što su Opća deklaracija o ljudskim pravima i Pakt o građanskim i ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, te navlastito Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe. Navedenu Deklaraciju Hrvatska je usvojila, a Pakt i Europsku konvenciju ratificirala, pa nas ti dokumenti obvezuju.
Ističući važnost prvoga referenduma građanske inicijative u slobodnoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj, kao oblika neposrednog odlučivanja, Komisija ističe kako se tim referendumom ne dira u ničija prava. Ovaj referendum može spriječiti hirovite promjene ustanove braka mogućom političkom samovoljom saborske većine, bez obzira na volju naroda, kao što je pokazao francuski slučaj. Stoga će uspjeh ovoga referenduma osigurati da se zajednica žene i muškarca, koja sama po sebi daje i pravnu osnovu za osnivanje obitelji, trajnije pridrži onoj zajednici koja je najbolje okruženje za svako dijete, a to je brak, kao odgovorna zajednica ljubavi majke i oca, koja ima ne samo privatni, nego i javni karakter – ističe se u Izjavi.
Na kraju Izjave se upozorava kako je inicijativa „U ime obitelji“, koja nikako nije samo katoličke ili kršćanske provenijence, nego i muslimanske i židovske i agnostičke i ateističke, pokazala da u Hrvatskoj o pitanjima temeljnih vrijednosti nema dijaloga, posebice ne institucionaliziranog dijaloga zakonodavne i izvršne vlasti s religijskim zajednicama. Stoga Komisija predlaže da hrvatska Vlada i Sabor bilo kod promjene Ustava, bilo kroz koji ustavni zakon slijede primjer Europske unije, te uvedu „redovit, otvoren i transparentan dijalog“ s Crkvama i drugim zajednicama uvjerenja.
Ovom prigodom biskup Košić najavio je sljedeću izjavu o drugim životnim zajednicama, koja će biti predstavljena 4. prosinca u 12 sati.
Veliki Europljanin, zauzeti čovjek svoga vremena kojem dugujemo puno toga što imamo i što jesmo – riječi su kojima je zadarski nadbiskup Želimir Puljić opisao blaženog papu Ivana Pavla II. na otvaranju znanstvenoga skupa održanoga jučer u Zadru, u organizaciji Zadarske nadbiskupije i Sveučilišta u Zadru. Skup koji je okupio 12 predavača bio je središnji dio manifestacije 'Dani Ivana Pavla II.', organizirane u povodu desete obljetnice pohoda Zadru Pape koji je obilježio svijet na prijelazu 20./21. st. i koji je, među ostalim, prvi kao rimski biskup u bazilici Svetoga Petra služio misu na hrvatskome jeziku.
Među održanim predavanjima izdvajamo ono rektora zadarskog Sveučilišta dr. Ante Uglešića, naslovljeno: 'Marijan Oblak i Karol Wojtyla na Drugom vatikanskom saboru'. Kao nećak mons. Oblaka, predavač je prenio trenutke susreta koje mu je Oblak opisao iz susreta s Wojtylom. Zajednička tema njihovih razgovara bila je činjenica da je Papa rano izgubio majku, a nadbiskup Oblak je rano izgubio oca. Wojtyla je bio najmlađi zaređeni biskup Poljske, a i Oblak je bio najmlađi biskup u tadašnjoj Jugoslaviji. Obojica su bili pomoćni biskupi. Kad je Oblak rekao papi na Koncilu odakle je, Papa mu je rekao: „I ja sam Hrvat. Ja sam bijeli Hrvat. Želim više znati o Hrvatskoj“. Zaintrigirao ga je i Zadar. Kad je dr. Uglešić upitao mons. Oblaka ima li njegove zasluge u dodatnome poticaju blaženom Ivanu Pavlu II. da ipak dođe u Zadar, nadbiskup Oblak mu je odgovorio: „Sveti Otac zna što je Zadar. O tome mu nisam trebao dodatno govoriti.“