Nadbiskup Celestino Migliore o odgovornosti za klimatske promjene

Ne treba isticati krivnje, nego iznad svega bolje sposobnosti kako bi se djelovalo prema načelima pravednosti i zajedničke, ali različite, odgovornosti – istaknuo je nadbiskup Celestino Migliore, apostolski nuncij u Varšavi, govoreći na 19. svjetskom skupu o klimatskim promjenama, koji se održava u glavnom gradu Poljske. Nadbiskup je govorio na konferenciji Međunarodnoga Caritasa, koja se održava pod naslovom „Vjerski protagonisti zauzeti za klimatsku pravednost“.
Osvrnuvši se na nedavni izvještaj Međuvladina tijela za klimatske promjene o stakleničkom učinku, nadbiskup je primijetio da je utemeljen na manje katastrofičnim podatcima nego u prošlosti, te tako – prema nadbiskupovim riječima – ni pristup nije toliko uznemirujući, i manje je ideološki, a sve to omogućuje bolje raspoloženje za razgovor i odluke. Međutim, iako je nesumnjiva potreba djelovanja što se tiče zagađenja, načini na koje to valja učiniti još su uvijek predmet međunarodnih nesuglasica.
Unatoč tomu što je svijet postao svjestan razornih posljedica stakleničkih plinova još 1997. godine – podsjetio je nadbiskup, dvadesetak svjetskih skupova održanih o klimi, u konačnici je postiglo nezadovoljavajuće rezultate. Danas se rasprava potvrđuje na načelima pravednosti i zajedničke, ali različite, odgovornosti koja suprotstavlja industrijalizirane zemlje i one u razvoju – napomenuo je nadbiskup Migliore ističući da se problem temelji na riječi „pravednost“. Svi ju rabe, ali ne uvijek u istom smislu – istaknuo je te primijetio da ona sigurno ne može jednostavno značiti „jednakost“.
Primjerice, – objasnio je nadbiskup Migliore – ako je istina da svaki pojedinac, svaka regionalna ili nacionalna zajednica, ima jednaka prava u iskorištavanju bogatstava iz atmosfere, imat će također jednake dužnosti u njihovoj zaštiti. Stoga će pokazatelji emisija stakleničkih plinova trebati biti usklađeni sa stanovništvom i količinom plinova po stanovniku. Nadbiskup je, osim toga, govorio i o razinama ispuštanja plinova, a i o njihovu smanjenju koje će trebati voditi računa o emisijama stakleničkih plinova određene zemlje u nedavnoj prošlosti. Tu ulazi u igru načelo po kojemu tko zagađuje, ima razmjerno platiti, tako da nijedna zemlja ne bude oštećena.
Istaknuvši potom da Sveta Stolica sudjeluje u sastavljanju novoga ugovora o klimi, upravo stoga što smatra da je pred krizom okoliša prijeko potrebno aktivno djelovanje, nadbiskup je Migliore izrazio uvjerenje da novi sporazum neće moći uzeti u obzir samo krivnje, odgovornosti ili propuste koji su se nakupili u prošlosti, nego i stvarnu sposobnost svake zemlje i svakoga aktualnog gospodarstva, da prijeđe u akciju kako bi se riješio taj problem.
To će se pak – prema nadbiskupovim riječima – moći dogoditi ako se nadvlada stajalište po kojemu su znanost i tehnika dostatni za rješavanje ekološkoga problema. Međutim, nije tako – istaknuo je nadbiskup – Kriza u kojoj se sada nalazi čovječanstvo, gospodarskoga je, prehrambenoga, ambijentalnoga i društvenoga obilježja, ali zapravo i moralnoga, te stoga obvezuje na život u umjerenosti i solidarnosti, uz nova pravila i načine zauzimanja, i oslanjajući se s pouzdanjem i hrabro na već ostvarena pozitivna iskustva, te odlučno odbijajući ona negativna.
Primjer mogu biti veliki sveci iz prošlosti, poput Benedikta i Franje – rekao je nadbiskup – zajedno s današnjim papama, posebno što se tiče njihova odnosa prema okolišu. Nitko od njih ne govori o nekoj apstraktnoj prirodi, nego o stvorenomu; o Božjem daru koji valja prihvatiti, njegovati i uzdizati. Ne govore o borbi, ni o obrani, što uvijek podrazumijeva postojanje nekog neprijatelja. Nekada je neprijatelj bila nepredvidiva, i katkada okrutna priroda; danas je neprijatelj čovjek koji iskorištava i zagađuje. Oni, naprotiv, govore o očuvanju i promicanju – istaknuo je nadbiskup Migliore.