U subotu, 19. listopada, navršilo se 10 godina od beatifikacije Majke Terezije iz
Kolkate, koju je na Trgu svetoga Petra predvodio papa Ivan Pavao Drugi. Postupak koji
je doveo do priznavanja herojskih kreposti i čudesa, otvoren je manje od dvije godine
nakon njezina preminuća, upravo zbog raširenoga glasa o njezinoj svetosti. Majka
je Terezija rođena 26. kolovoza 1910. godine u Skopju, od albanskih roditelja, ali
je najveći dio života provela u Indiji brinući se o najmanjima među siromašnima, kao
odgovor na Isusov poziv: „Dođi, budi moje svjetlo“. Ustanovila je Misionarke ljubavi,
a poslije i Braću misionare ljubavi. Preminula je u Kolkati 5. rujna 1997. godine. Pratio
sam ju na putovanjima na raznim stranama svijeta, pa tako i kada je išla preuzeti
Nobelovu nagradu za mir, u Oslu, 10. prosinca 1979. – prisjetio se u razgovoru za
našu radijsku postaju don Lush Gjergji, njezin biograf i glavni vikar Crkve na Kosovu
– Bilo je 35° ispod nule, a ona bosonoga, u onoj svojoj laganoj odjeći koju je uvijek
nosila, došla je u ime siromašnih, u Kristovo ime. Nakon Nobelove nagrade Majka se
Terezija htjela povući iz javnoga života – kazao je don Gjergji. Vrativši se iz Osla,
tu je želju izrazila i Papi, a Ivan Pavao II. joj je rekao: „Nikako, jer vi predstavljate
ono najbolje, kršćanstvo i Katoličku Crkvu“. Majka Terezija je doista peto Evanđelje,
i to življeno – napomenuo je don Gjergji – Jer, od četiri Evanđelja, mnogi među kršćanima,
nažalost, ne znaju čak ni tko su evanđelisti; dok je, naprotiv, peto Evanđelje poznato,
svi ga prihvaćaju i dive mu se, a to je evanđelje Majke Terezije, evanđelje ljubavi
na djelu. Na novinarovu primjedbu da je ljubav, ponajviše prema siromašnima, nešto
što osjeća cijela Crkva, i to posebno nakon izbora pape Franje, don Gjergji je napomenuo
da mu se čini da su papa Franjo i Majka Terezija srodne duše. I on je, naime, odlučio
isto što i Majka Terezija: - kazao je - nastojati staviti Crkvu u službu Bogu i siromašnima,
onima koji trpe… U papi Franji stoga vidim nastavak života i djelovanja Majke Terezije,
koja je prešla sve etničke, religijske i kulturalne granice. I među indijskim je kastama
svjedočila da će samo ljubav spasiti svijet. A ljubav znači Bog – istaknuo je don
Gjergji. Majka Terezija je na divan način spajala djelovanje i kontemplaciju. Nije
nikada odvajala Boga od čovjeka, ni čovjeka od Boga – primijetio je don Gjergji te
dodao da je uistinu, u svakoj osobi koju je susretala, vidjela Isusa kojega je ljubila,
štovala i primala Ga u Euharistiji i na Misi. Osvrnuvši se potom i na teške trenutke
koje je proživljavala Majka Terezija, pa i na duhovnu suhoću, a za koje se saznalo
uglavnom nakon njezina preminuća, don Gjergji je istaknuo da je upravo kroz tu Božju
šutnju ili tminu, Majka Terezija pokazala svu ljubav, i posebno ustrajnost. Iako je
naizgled Isus nestao iz njezina života, pa nije pronalazila tu utjehu, znala je zagrliti
i voljeti Isusa, i pokazati da je ljubav sposobna i trpjeti u tišini – napomenuo je
don Gjergji.