Glad i nedovoljna ishrana ne mogu se smatrati „normalnom činjenicom“ – istaknuo je
papa Franjo osvrćući se na veliki problem hrane, na jedan od – kako je napisao – najozbiljnijih
izazova koji je pred čovječanstvom. U poruci koju je uputio Organizaciji Ujedinjenih
naroda za prehranu i poljoprivredu povodom Svjetskoga dana hrane, koji se obilježava
16. listopada, pod geslom „Zdrave osobe ovise o zdravim prehrambenim sustavima“, Papa
je osudio individualizam, kulturu bacanja hrane i ravnodušnost na tom području. Papinu
je poruku na općoj skupštini pročitao nadbiskup Luigi Travaglino, stalni promatrač
Svete Stolice pri organizacijama i tijelima Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu
(F.A.O., I.F.A.D., P.A.M.). Sramota je da u svijetu još uvijek ima gladi i neishranjenosti!
– istaknuo je Sveti Otac ne birajući riječi, i tražeći, ne samo da se odgovori na
najhitnije slučajeve, nego da se zajednički, na svim razinama suoči s problemom koji
poziva osobnu i društvenu svijest, kako bi se postiglo pravedno i trajno rješenje.
Pritom je uputio poseban apel: „Da nitko ne bude, zbog nedostatka najosnovnijih sredstava
za život, primoran napustiti vlastitu zemlji i svoju kulturnu sredinu! Papa je
Franjo potom istaknuo paradoks društva, obilježenoga globalizacijom, koje omogućuje
upoznavanje s potrebama u svijetu i umnažanje razmjenâ i ljudskih odnosa, ali istodobno
teži individualizmu i zatvaranju, određenoj ravnodušnosti ustanovâ i državâ, na osobnoj
razini, prema onima koji umiru od gladi ili trpe zbog neishranjenosti, gotovo kao
da se to ne može izbjeći. Ali, glad i nedovoljna ishrana ne mogu se nikada smatrati
normalnima, i nečim na što se valja naučiti, kao da je to dio sustava – napomenuo
je Papa te istaknuo – Nešto se ima promijeniti u nama samima, u našem mentalitetu,
u našim društvima. Papa stoga zahtijeva odgoj za solidarnost, tumačeći pritom da je
to – kako je rekao – nezgodna riječ, često stavljena na stranu. I zahtijeva promjenu
mentaliteta, ponovno upozoravajući na kulturu bacanja i globalizaciju ravnodušnosti.
Sveti je Otac potom osudio ropstvo zarade po svaku cijenu koje – kako je istaknuo
– osim u ljudskim odnosima, nalazimo i u općim gospodarsko-financijskim dinamikama.
Svi imaju otkriti vrijednost solidarnosti – upozorio je papa Franjo – a koju ne valja
svesti na pomoć, nego ona ima učiniti ljude gospodarski neovisnima. Osim toga, Papa
traži da solidarnost postane temeljno stajalište u odlukama na političkoj, gospodarskoj
i financijskoj razini, kao i u odnosima među ljudima, narodima i nacijama. To zapravo
znači da u središte valja uvijek staviti osobu i njezino dostojanstvo, i nikada ju
rasprodati logici zarade – objasnio je Sveti Otac. Podsjetivši da će, na poticaj
Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO), 2014. godina biti
Međunarodna godina seoske obitelji, papa je Franjo zatražio potporu obitelji, jer
je ona prva odgojna zajednica u kojoj se može naučiti brinuti o drugomu, o njegovu
dobru, voljeti sklad svega stvorenoga, te uživati i dijeliti njegove plodove, potičući
pritom razumnu, umjerenu i održivu potrošnju. Potrebno je, dakle, podupirati i štititi
obitelj, kako bi se išlo prema pravednijem i čovječnijem društvu – napisao je u poruci
papa Franjo.