Papa primio izaslanstvo Židovske zajednice iz Rima

Neka antisemitizam bude uklonjen iz srca i života svakoga muškarca i svake žene – potaknuo je Sveti Otac primivši 11. listopada u Vatikanu izaslanstvo rimske Židovske zajednice, koje je vodio glavni rabin Riccardo Di Segni. Papa je istaknuo tijek dijaloga između Židova i katolika tijekom proteklih desetljeća u Rimu i u svijetu, te poželio da se ukorijeni istinska i konkretna kultura susreta, bez obzira na teološki dijalog.
Spomenuvši obljetnicu deportacije iz židovskoga geta u Rimu, 16. listopada prije 70 godina, Sveti je Otac napomenuo da je današnji susret također prigoda za održavanje živom naše pozornosti kako se ne bi ponovno pojavili, uz bilo kakav izgovor, oblici nesnošljivosti i antisemitizma, u Rimu kao ni u ostatku svijeta. Rekao sam to već nekoliko puta, i drago mi je to sada ponoviti. Proturječje je ako je neki kršćanin antisemit, jer njegovi su korijeni židovski. Kršćanin ne može biti antisemit! – istaknuo je Papa potičući da antisemitizam bude uklonjen iz srca i iz života svakog muškarca i svake žene.
Papa je Franjo govorio o uistinu dugoj povijesti odnosa između katolika i Židova u Rimu. Prošlo je gotovo dvije tisuće godina – podsjetio je te dodao da tijekom tih godina nije nedostajalo ni nerazumijevanja, pa čak ni pravih nepravdî. Ipak, - kazao je – povijest je to koja, uz Božju pomoć, već više desetljeća obuhvaća razvoj prijateljskih i bratskih odnosa. Toj je promjeni mentaliteta, s katoličke strane, sigurno pridonijelo razmišljanje Drugoga vatikanskog sabora; ali nije manji prinos ni života i djelovanja, s obje strane, mudrih i velikodušnih ljudi, sposobnih prepoznati Gospodinov poziv, te hrabro krenuti novim putovima susreta i dijaloga – rekao je Sveti Otac.
Govoreći potom o Drugom svjetskom ratu, o tragediji koja je Židove i katolike u Rimu poučila vrijednosti čvrstoga prijateljstva bolje od tisuću govorâ, kako pokazuje prihvat pape, klera i brojnih kršćana koji su otvorili vrata samostana i svojih domova kako bi spasili one koji su bili progonjeni, i to ne postavljajući pitanja o različitoj vjeri, papa je Franjo napomenuo da su imali (…) hrabrosti učiniti ono što je u tom trenutku bilo ispravno: zaštititi brata koji je bio u opasnosti. Drago mi je istaknuti taj vidik, jer ako je istina da je važno produbiti, s obje strane, teološko razmišljanje putem dijaloga, jednako je tako istina da postoji životni dijalog, dijalog svakodnevnoga iskustva, koji nije manje bitan. Štoviše, bez njega, bez prave i konkretne kulture susreta, koja vodi do istinskih odnosa bez predrasuda i sumnji, ne bi poslužilo ni zauzimanje na intelektualnom području – istaknuo je Papa.
Sveti je Otac potom izrazio nadu da će i kao biskup Vječnoga grada, i u Rimu pridonijeti toj blizini i prijateljstvu, kao što je imao milost – kako je rekao – jer to je bila prava milost, učiniti sa židovskom zajednicom u Buenos Airesu. Među brojnim stvarima koje nas mogu zbližiti, tu je svjedočanstvo istine deset riječi, Zapovijedi Božjih, kao čvrsti temelj i vrelo života za naše društvo, tako dezorijentirano krajnjim pluralizmom izborâ i usmjerenjâ, i obilježenog relativizmom koji vodi do toga da više nemamo čvrstih i sigurnih uporišta – napomenuo je papa Franjo.