Sramota bačene hrane, nasuprot 870 milijuna ljudi u svijetu koji i danas trpe zbog
gladi – na to upozorava novi Izvještaj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih
naroda (FAO), predstavljen u srijedu 11. rujna u Rimu, a koji se odnosi na troškove,
i to ne samo gospodarske nego i one u okolišu, goleme količine proizvedene i ne potrošene
hrane. Godišnje se baci 750 milijuna dolara – zastrašujući je podatak o bačenoj
hrani koji ne obuhvaća ribu i morske plodove, za koje se procjenjuje da se nakon ulova
mrežama na povlačenje, 70% cjelokupne količine ponovno baci u more. Riječ je o golemoj
količini, jednakoj bruto domaćem proizvodu dviju zemalja, poput Švicarske i Turske.
U lancu koji ide od proizvodnje do konačne potrošnje gubi se, naime, 1,3 milijarde
tona jestive hrane. Takvo rasipanje uključuje bespovratnu uporabu gotovo milijun
i pol hektara tla, odnosno gotovo 30% svjetskoga poljoprivrednog zemljišta; rasipanje
toliko vode koliko sadrži Ženevsko jezero; te emisiju 3,3 milijarde tona stakleničkih
plinova, odnosno dvostruko više od količine izazvane prometom u Sjedinjenim Američkim
Državama. Koliko ćemo si dugo još moći dopustiti nerazboritu uporabu bogatstava našega
planeta? Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda upozorava da će
2050. godine, uz sadašnji ritam, potražnja hrane biti veća za 60%. Stoga je doista
ludost ustrajati u rasipanju. Osim toga, kako umiriti savjest u odnosu na 870
milijuna gladnih ljudi koji gledaju kako hrana, njima potrebna za preživljavanje,
završava u smeću? Da bi dala odgovore na ta pitanja, spomenuta je organizacija sastavila
priručnik od 100 stranica upućen vladama, poduzećima, poljoprivrednicima i potrošačima,
u kojemu se traži mogućnost kupnje željenih količina, darovanja prehrambenih proizvoda
kojima je prošao rok trajanja, a koji su još uvijek jestivi, te prodaja nesavršene
robe po nižoj cijeni. Riječ je o jednostavnim mjerama koje mogu znatno smanjiti rasipanje
– kako je u razgovoru za našu radijsku postaju rekao Jose Graziano da Silva, glavni
ravnatelj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, te istaknuo da
je važno ohrabriti otvaranje „banaka hrane“.