Nadbiskup Bruno Forte o Papinu pismu novinaru Scalfariju

Veliko je zanimanje izazvalo Papino pismo poznatom talijanskom novinaru i intelektualcu Scalfriju, objavljeno u talijanskom dnevniku 'La Repubblica'. Na pismo se u razgovoru za našu radio postaju osvrnuo nadbiskup Bruno Forte, poznati talijanski teolog.
Papini su odgovori na novinarove upite sasvim u skladu s vjerom i tradicijom Crkve, pa i odgovor koji možda najviše iznenađuje, kada veli da se ne treba govoriti o apsolutnosti glede kršćanske istine, jer istina nije apsolutna, bez veze, nego odnos, ona je ljubav – Presveto Trojstvo – u odnosu s ljudima. To je sasvim u skladu s kršćanskom predajom. Ali novost je, prema meni, u tomu što je Papa započeo dijalog s misliteljem, umnim novinarom, javnim nevjernikom, te što je to objavio dnevnik 'La Repubblica', poznat po svojim izrazito laičkim obilježjima. Papa se ne boji otvorenoga dijaloga i bez predrasuda je. Ovo je zaista dijalog: otvaranje prema drugome, ostajući vjeran vlastitom, identitetu drugoga se prihvaća bez predrasuda – istaknuo je nadbiskup.
Na primjedbu da Papa želi potaknuti kršćane na razgovor sa svima, rekao je da je Papa u prvom redu vjeran samom sebi. On želi biti normalna ljudska osoba kao i sve druge osobe koje su, zahvaljujući Božjoj pomoći, ostvarile poziv na puninu ljudskosti, a to je ljubav. Papa dakle želi sa svima kontaktirati bez shema, bez naljepnica. To je njegov stil i naročito je učinkovit, kako je razvidno iz prihvata i zanimanja koje pobuđuje. Papa nije taktičar, naravan je; na drugog uvijek gleda polazeći od svojega odnosa sa živim Bogom, stoga je otvoren prema svakom čovjeku – ustvrdio je nadbiskup Forte.
A na primjedbu da je Papa govorio i o savjesti, rekao je da je važno istaknuti istovjetnost njegova mišljenje s mišljenjem pape emeritusa Benedikta XVI. Uvijek tvrdim da ne bi bilo pape Franje da nije bilo hrabroga, poniznog i vjerničkog pontifikata pape Benedikta XVI. On je započeo duhovnu obnovu Crkve i snažno u crkveni život usidrio prvenstvo Boga. Papa je Franjo sve naslijedio. Na tom nasljedstvu on slobodno i spontano očituje svoj duboki identitet Božjega čovjeka, duhovnog, isusovca, osobe koja prema ignacijevskoj duhovnosti nastoji trajno živjeti u Božjoj prisutnosti – kazao je nadbiskup dodajući:
Uvjeren sam da je i priziv na savjest samo jedan vidik ignacijevske duhovnosti. Roland Barthes, francuski semiolog, rekao je da knjiga Duhovnih vježbi svetoga Ignacija Lojolskog nije knjiga odgovora nego promišljanja i upita. Drugim riječima, duhovne nam vježbe pomažu osluškivati glas savjesti, unutarnjeg odraza onoga što je Bog napisao za nas i u nama da možemo ostvariti svoj ljudski poziv. I u tomu je Papa sukladan s dugom katoličkom tradicijom, koju istodobno uspijeva predstaviti na jednostavan i dubok način, tako da ne samo zadivljuje nego vjernike i nevjernike učinkovito privlači i potiče na razmišljanje – zaključio je nadbiskup Forte.