U današnjem, nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji, Papa je komentirao misno Evanđelje,
rekavši da Isus govori o tome koji su uvjeti da netko bude Njegov učenik: ništa ne
smije biti preče od ljubavi prema Njemu, te uzimanja vlastitoga križa i nasljedovanja
Njega – istaknuo je Sveti Otac. Mnogi su se približavali Isusu i željeli biti
njegovi učenici; to se poglavito događalo nakon nekog čudesnoga znaka, koji ga je
ovjerovljavao kao Pomazanika, Izraelskog kralja. Ali Isus ne želi nikoga zavesti.
On dobro zna što ga očekuje u Jeruzalemu, koji je put kojim po volji Očevoj treba
ići; to je put križa, vlastite žrtve za oprost naših grijeha – kazao je papa Franjo
objašnjavajući: Slijediti Isusa ne znači ići u pobjedonosnoj povorci, nego s Njim
dijeliti njegovu milosrdnu ljubav, ulaziti u njegovo veliko milosrđe za svakoga čovjeka
i za sve ljude. A taj opći oprost prolazi kroz Križ. Isus ne želi to djelo učiniti
sam: u poslanje koje mu je povjerio Nebeski Otac želi uključiti i nas. On će nakon
uskrsnuća reći svojim učenicima: Kao što je Otac poslao mene, i ja šaljem vas... Kojima
oprostite grijehe, bit će oprošteni“ (Iv 20,21.22) – podsjetio je Sveti Otac. Isusov
se učenik, nastavio je Papa, odriče se svega jer je našao Njega, vrhovno Dobro, u
kojem sva druga dobra imaju puni smisao i značenje: rodbinske veze, drugi odnosi,
posao, kulturna i gospodarska dobra i tako redom. Kršćanin se od svega odvaja jer
u logici Evanđelja nalazi sve – u logici ljubavi i služenja – objasnio je Sveti Otac. Da
bi objasnio tu potrebu, Isus navodi dvije prispodobe: prispodobu o tornju za izgradnju
i prispodobu o kralju koji ide u rat. Ova druga prispodoba glasi ovako: „Ili, koji
kralj, kad se sprema da zarati protiv drugoga kralja, najprije neće sjesti i ispitati
je li kadar oduprijeti se sa deset tisuća ljudi onomu koji ide na nj s dvadeset tisuća?
Ako ne može, šalje svoje poslanike dok je onaj još daleko, i moli za uvjete mira“
(Lk 14,31-32) – podsjetio je papa Franjo objašnjavajući: Isus ne želi govoriti
o ratu, ovo je samo prispodoba. Ali, sada kad usrdno molimo za mir, ova nas se Gospodnja
riječ posebice tiče i u biti nam veli: postoji veći rat s kojim se svi moramo sučeliti.
A to je čvrsta odluka da se odreknemo zla i svih njegovih zavođenja te da odaberemo
dobro, spremni na osobnu žrtvu: to znači slijediti Krista, znači prihvatiti vlastiti
križ! A to znači odreći se bratoubilačke mržnje i prijevara kojima se služimo, odreći
se svake vrste nasilja, umnažanja oružja i njegove nezakonite trgovine.. S tim se
neprijateljima ujedinjeni i dosljedni moramo boriti, ne tražiti ništa drugo osim mira
i općega dobra – istaknuo je Papa. Draga braćo, danas se spominjemo rođenja Blažene
Djevice Marije, taj je blagdan posebno drag Istočnim crkvama. Isus je Sunce, Marija
je zora koja naviješta izlazak Sunca. Sinoć smo bdjeli njezinu zagovoru povjeravajući
mir u svijetu, posebice u Siriji i na Bliskom istoku. Sada je zazovimo kao Kraljicu
mira – zaključio je Sveti Otac. Nakon molitve Anđeo Gospodnji, Papa je zahvalio
svima koji su, na razne načine, sudjelovali u molitvenom bdijenju i postu. Zahvaljujem
brojnim osobama koje su prikazali žrtvu svojih patnja. Zahvaljujem civilnim vlastima,
članovima drugih kršćanskih zajednica, muškarcima i ženama dobre volje koji su sudjelovali
u bdijenju, molitvi, postu i promišljanju – rekao je Papa dodajući: Nastavlja se
zauzimanje za mir: molitvom i djelima mira idimo naprijed! Pozivam vas da nastavite
moliti da u Siriji odmah prestane nasilje i pustošenje te da se obnovljenim trudom
traži pravedno rješenje bratoubilačkog sukoba. Molimo i za druge države na Bliskom
Istoku, posebice za Libanon, da nađe željenu stabilnost te da i nadalje bude uzor
suživota; za Irak, da stranačko nasilje ustupi mjesto pomirbi; za mirovni proces između
Izraelaca i Palestinaca, da odvažno i odlučno napreduje – poželio je Papa. Molimo
i za Egipat, da se svi Egipćani, muslimani i kršćani, zajedno zauzmu za izgradnju
društva na dobrobit svekolikog stanovništva. Traženje mira dugotrajan je put koji
zahtijeva strpljivost i ustrajnost – ustvrdio je Sveti Otac, podsjetivši da je u Rovigu
prije podne blaženom proglašena Maria Bolognesi pozdravio je sve hodočasnike zaželjevši
im ugodnu nedjelju.