Papa uputio poruku sudionicima Međukršćanskoga simpozija

„Život kršćanâ i građanska vlast. Povijesna pitanja i aktualni izgledi za budućnost na Istoku i na Zapadu“, tema je XIII. međukršćanskog simpozija, uključenoga u proslavu Konstantinove godine, povodom 1700. obljetnice Milanskoga edikta iz 313. godine. Trodnevni skup, koji je otvoren u srijedu, 28. kolovoza, na Katoličkom sveučilištu u Milanu, organizirao je Franjevački institut za duhovnost Papinskoga sveučilišta Antonianum iz Rima, zajedno s Pravoslavnim teološkim fakultetom Sveučilišta „Aristotel“ iz Soluna. Dobre su želje za taj skup stigle u porukama pape Franje i patrijarha Bartolomeja Prvoga.
Povijesna Konstantinova odluka – istaknuo je papa Franjo u svojoj poruci – kojom je određena vjerska sloboda za kršćane, otvorila je nove putove širenju Evanđelja i na odlučujući način pridonijela rađanju europske uljudbe. Stoga je – prema Papinim riječima – dobro prisjećati se tog događaja koji je, i na Istoku, kao i na Zapadu, prenio uvjerenje da pred Božjim zakonom građanska vlast nalazi svoje granice, zatim zahtijevanje opravdanoga prostora samostalnosti savjesti, te svijest da su crkvena i građanska vlast pozvani surađivati za cjelovito dobro ljudske zajednice.
Jednako je tako i patrijarh Bartolomej I. u svojoj poruci istaknuo važnost Konstantinova edikta koji je kršćanima dopustio slobodno obavljanje njihovih kulturnih i vjerskih dužnosti, što je – kako je primijetio carigradski patrijarh – aktualna tema i našega vremena, u kojemu s jedne strane napast moći u nekim slučajevima utječe na život kršćana, a s druge strane određeni oblici političke moći u suvremenom društvu djeluju negativno ili pak stavljaju u opasnost njihov život.
O ciljevima je simpozija u razgovoru za našu radijsku postaju govorio pater Paolo Martinelli, upravitelj Franjevačkoga instituta za duhovnost pri Papinskom sveučilištu Antonianum, te istaknuo zamisao o tomu da se poslušaju uzajamne tradicije, na Istoku i na Zapadu, kako bi se upoznale najrazličitije teološke, duhovne, a i povijesne tradicije, i to svjesni različitosti pristupâ, na Istoku i na Zapadu, između pitanja političke vlasti i života kršćanâ. S druge je pak strane upravo njihova aktualnost – napomenuo je pater Martinelli. Živimo u svijetu koji je sve više globaliziran; naša su društva pluralna, te su se stoga i naše različite tradicije duboko promijenile, i sada su pozvane na veću suradnju, kako bi kršćanska nazočnost u društvu, unutar društveno-kulturnih prilika našega doba, bila sve znakovitija i djelotvornija.
Primijetivši potom da se pred katoličkom i pravoslavnom tradicijom nalazi sve više zajedničkih tema s kojima se imaju suočiti, pater je Martinelli napomenuo da je tako jedna od tema na simpoziju laičnost države, novi pojam države koji moderno doba stavlja pred nas. Pritom je istaknuo da je jasno da naše dvije tradicije mogu dati veliki prinos, ali valja ponovno protumačiti tu tradiciju unutar novih pitanja s kojima se imamo suočiti, a ponajviše s idejom o laičnosti koja se može prikazati u pomalo neutralnom obliku, i koja ne želi pružiti stvarni i pozitivan prostor za različite vjerske tradicije. Međutim, postoji, naprotiv, mogućnost da se razmišlja o laičnosti koja različitim kulturnim i vjerskim subjektima daje mogućnost za njihov prinos dobrom životu svih ljudi – istaknuo je pater Paolo Martinelli.