Iz života Crkve u Hrvatskoj – pripremio Neno Kužina

Jučerašnja proslava 1700-godišnjice Milanskog edikta središnji je događaj u proteklom tjednu. Za kršćansku slobodu Katolička crkva u Hrvatskoj zahvalila je u Rakovici, župi Slunjskoga dekanata posvećenoj svetoj Jeleni Križarici. U zajedništvu s nadbiskupima Želimirom Puljićem i Ivanom Devčićem, biskupima Antom Ivasom i Milom Bogovićem, te svećenstvom, misno slavlje prevodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Sveta Jelena, kao žena i majka, imala je zacijelo veliki utjecaj na svoga sina cara Konstantina. Milanskim ediktom počelo je novo povijesno razdoblje, ne samo za kršćanstvo, nego i za čovječanstvo. Predaja povezuje Konstantinovu pobjedu iz 312. godine, koja je prethodila ediktu, s njegovim viđenjem što ga je imao u "simboličkoj noći svoje nevjere" kad mu se na nebu pojavilo znamenje u vidu križa te je čuo glas: "U ovom ćeš znaku pobijediti".
Kristov križ, rekao je kardinal, jedini je znak naše pobjede. Kao pojedinci i kao narod toliko smo puta to osjetili i doživjeli u našoj hrvatskoj povijesti. To je tako zorno osjetio i puk ovoga mjesta i slunjskoga kraja, posebno u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu.
„Mudrost križa nas usmjeruje na slavlje pobjede ljubavi nad mržnjom, opraštanja nad osvetom, služenja nad gospodarenjem, poniznosti nad ohološću, jedinstva nad podjelama. Današnji nas blagdan poziva da se ne bojimo istine, da sačuvamo čistoću vjere te da ustrajemo u karitativnoj revnosti“.
Gledajući iz povijesne perspektive možemo reći da je Milanski edikt početak jednog procesa koji nije dovršen. Događaji koji su slijedili bili su podloga za bremenitu povijest uspona i padova; odnosa suradnje, nerazumijevanja i napetosti između politike i vjere.
Kao vjernici pojedinačno, i kao Crkva zajedno, ne smijemo ostati samo aktivni promatrači, nego i odgovorni djelatnici. Zauzimanje za vjersku slobodu u nas je zalaganje za čovjeka, njegovo dostojanstvo i istinsku demokraciju u društvu i državi, riječi su nadbiskupa zagrebačkog koji je nakon svečanog misnog slavlja otvorio 13. folklorne susrete Korduna. Inače, svetoj Jeleni Križarici posvećene su crkve u Cesarici kod Karlobaga, u Šenkovcu, Zaboku, Kastvu, u naselju Lipa u Općini Matulji te u Škripu na otoku Braču.
U čast Velikoj Gospi vjernici otoka Brača hodočastili su u Blaca, glasovitu glagoljašku pustinju koju su u 16. st. utemeljili poljički svećenici glagoljaši bježeći pred Turcima. Hodočašće Bračana bilo je prekinuto prije tri godine nakon što je došlo do odrona stijenja iznad samostanskoga kompleksa i oštećenja dijela muzejskih zgrada, zbog čega se moralo pristupiti temeljitoj sanaciji pustinje koja je nedavno otvorena za posjetitelje i hodočasnike.
U crkvi posvećenoj Uznesenju Marijinu misno slavlje predvodio je dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu dr. Tonči Matulić. Osvrćući se na evanđeoski ulomak, propovjednik je kazao da izvan Boga ne postoji većega razloga za kršćansku radost. Koliko god nam taj Lukin svijet bio nestvaran, mi ga ipak želimo osjetiti i doživjeti, kako bismo bili radosni. To nam potvrđuje kako živimo na temeljima truloga, lažnoga i nesigurna svijeta. I radost i ljepotu vjere moguće je ostvariti samo povratkom temelju i središtu vjere, a to je Bog, istaknuo je prof. Matulić.
Pod geslom "Gospodine, daj mi pravu vjeru" vjernici grada Drniša i prigradskih naselja proslavili su blagdan sv. Roka, nebeskog zaštitnika, kojega kao zavjetni dan slave od vremena kuge 1731. godine. Župnik fra Petar Klarić blagoslovio je dva nova zvona, dar obitelji pok. gradonačelnika Ante Đelalije. Vjernike je pozvao da se po primjeru sv. Roka bore protiv svih oblika suvremene kuge, da čuvaju staru djedovsku vjersku i duhovnu baštinu.
U sklopu Rokovskog proštenja varaždinski biskup Josip Mrzljak blagoslovio je u Jalžabetu novi župni pastoralni centar.
U Sutivanu na Braču, gdje se sveti Roko slavi od 1635., biskup Slobodan Štambuk je okupljenim vjernicima stavio na razmišljanje život sv. Roka i vrednote koje je on zastupao, potaknuvši na dobra djela prema svečevu primjeru. Podsjetivši na to da je kuga pogodila nekoliko bračkih mjesta, upozorio je na pojavu tzv. "bijele kuge" zbog koje ima sve više mrtvih i starih, a sve manje rođenih i mladih.
"Kako, s jedne strane, razumjeti naše ratare koji se vjerujemo s pravom bune, dok, s druge strane, toliki Hrvati plaču da nemaju, a samo u Splitu i na našemu otoku bacaju se tone kruha. Ili, kako razumjeti činjenicu da u Hrvatskoj s 4 milijuna stanovnika ima 8 milijuna mobitela, i to u ovomu našemu siromašnomu i jadnomu narodu. Nisu li to moderna kužna oboljenja", upitao je hvarski biskup, a prenijela IKA.
U prigodi 7. obljetnice smrti blagopokojnoga prvog varaždinskog biskupa Marka Culeja večeras u varaždinskoj katedrali misu zadušnicu predvodi njegov nasljednik biskup Mrzljak.