Papa slavio Svetu misu u Castel Gandolfu

Danas je papa Franjo na trgu pred palačom u Castel Gandolfu služio Svetu Misu u nazočnosti golemog mnoštva hodočasnika. U svojoj se propovijedi na početku, da bi protumačio smisao današnje svetkovine, Papa posebice osvrnuo na osmo poglavlje dokumenta Drugoga vatikanskoga sabora o Crkvi, Lumen gentium – Svjetlo naroda – koje je posve posvećeno otajstvu Majke Božje.
U tom se dokumentu jasno ističe: „Bezgrješna je Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskoga života, s dušom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu, i od Gospodina bila uzvišena kao kraljica svemira…“ (br 59). Na kraju toga poglavlja čitamo također: „Isusova Majka, kao što je tijelom i dušom već proslavljena na nebu, slika je i početak Crkve kakva ima biti u budućnosti, tako i na ovoj zemlji, dok ne dođe dan Gospodnji, svijetli putujućem Božjem Narodu kao znak pouzdane nade i utjehe“ (br. 68).
Temeljem tih koncilskih izričaja Sveti je Otac današnja misna čitanja protumačio trima ključnim riječima, a to su borba, uskrsnuće i nada. U prvom je čitanju iz Otkrivenja riječ o viđenju borbe između žene i zmaja. Lik žene koja predstavlja Crkvu, s jedne je strane slavodobitan i proslavljen, a s druge je u muci. To je zapravo Crkva, tumači Papa, i ona koja je već združena sa svojim Gospodinom u nebeskoj slavi, ali ona koja tijekom povijesti neprestano doživljava kušnje i izazove koji se odražavaju u sukobu između Boga i Zloga, neprijatelja od uvijek.
Sveti je Otac odmah primijetio kako nas Marija u toj borbi s kojom se Isusovi učenici imaju sučeliti nikad ne ostavlja samima; Majka Isusova i Majka Crkve uvijek je s nama. Ona je već zauvijek u nebeskoj slavi, ali nije odijeljena od nas, ona je s nama i bori se s nama, podržava kršćane u borbi protiv sila zla. Stoga Papa potiče na molitvu krunice koja također ima i taj vidik borbe upravo kao molitva koja podržava u borbi protiv zloga i njegovih pomoćnika.
Govoreći pak o drugom misnom čitanju, koje govori o uskrsnuću, rekao je da sveti Pavao, pišući Korinćanima, uporno ističe činjenicu da biti kršćanin znači vjerovati da je Krist doista uskrsnuo od mrtvih. Naša se vjera oslanja na tu temeljnu istinu, činjenicu a ne ideju. I otajstvo Marijina uznesenja tijelom i dušom na nebo posvema je upisano u Kristovo uskrsnuće. Sin je prolazeći kroz smrt „privukao“ ljudskost Majke. Isus je jednom zauvijek ušao u vječni život sa svom svojom ljudskošću, koju je uzeo od Marije, tako je ona, Majka, koja ga je cijeli život vjerno slijedila srcem, s njim ušla u vječni život, koji nazivamo također nebom, Očevom kućom – objasnio je Papa Franjo dodajući:
I Marija je spoznala mučeništvo križa: Sinovu je muku živjela u dubini svoje duše. Bila je s Njim potpuno sjedinjena u smrti, i stoga joj je dan dar uskrsnuća. Krist je prvijenac uskrsnulih, Marija je prvijenac otkupljenih, prva je od onih koji su Kristovi – istaknuo je Sveti Otac.
Osvrnuvši se pak na evanđeoski ulomak, Papa je rekao da govori o nadi. Nada je krjepost onoga tko, kušajući sukob, svakodnevnu borbu između života i smrti, vjeruje u uskrsnuće Kristovo, u pobjedu Ljubavi. Himan Veliča je pjesan nade, to je pjev Božjega naroda na putu kroz povijest. To je pjev brojnih svetaca i svetica, nekih poznatih a nekih, a vrlo ih je mnogo, nepoznatih, ali su dobro poznati Bogu: to su majke, očevi, vjeroučitelji, misionari, svećenici, časne sestre, mladi, također i djeca, koji su se sučelili s borbom života noseći u srcu nadu malenih i poniznih. I danas Crkva u svakom dijelu svijeta pjeva veliča duša moja Gospodina– ustvrdio je Sveti Otac nastavljajući:
Taj je himan posebice znakovit tamo gdje danas trpi Kristovo tijelo. A Marija je tamo, s tim zajednicama, s našom braćom i sestrama, s njima hodi, trpi i s njima pjeva pjesmu nade – kazao je Papa te potaknuo: Draga braćo i sestre, i mi se, svim srcem, pridružimo toj pjesmi strpljenja i pobjede, borbe i radosti, koja slavodobitnu Crkvu sjedinjuje s putujućom, ujedinjuje zemlju s Nebom, a povijest s vječnošću – zaključio je Papa Franjo.