Papa želi misijsku Crkvu, a to je jasno rekao na susretu s odgovornim biskupima Latinsko-američkog
biskupskog vijeća (CELAM), posljednji dan svojega apostolskog pohoda Riju de Janeiru.
Govoreći biskupima Papa je naveo niz napasti koje mogu naškoditi misijskom djelovanju
Crkve. Premda je govorio Latinskoameričkim biskupima, Papa je u pet mjeseci svojega
pontifikata u više navrata govorio o toj opasnosti stoga se taj govor odnosi na opću
Crkvu. Potrebna je 'jasnoća i evanđeoska pronicavost' da se razotkriju napasti
skrivene u misionarskim dinamikama Crkve, a koje bi mogle upropastiti naviještanje
Radosne vijesti. Papa je neke od tih napasti naveo, a posebno je upozorio na opasnost
ideologiziranja evanđeoske poruke. Glede toga – objasnio je Papa – u prvom je redu
napast da se vjeru svede na 'socijalizirajuću' dimenziju: takvi kršćani tumače Evanđelje
prema raznim ideologijama, od liberalizma do raznih marksističkih teorija. Svako je
ideološko tumačenje, ma otkud proizlazilo – istaknuo je Papa u jednoj propovijedi
u kapeli Svete Marte – krivotvorenje Evanđelja. Ideolozi rabe um, nisu kadri otkriti
ljubav, oni ne znaju ništa o Božjoj ljepoti: a crkveno se poslanje zaista rađa iz
božanske zavodljivosti, iz zadivljujućeg susreta s Bogom, jer Božji je put privlačiva
divota – istaknuo je Sveti Otac. Potom je psihološko ideologiziranje koje susret
s Isusom svodi na dinamiku samosvijesti. U potrazi za jednostavnim psihičkim blagostanjem
vjera gubi svoju duhovnu dimenziju: u središtu nije Krist nego vlastita psiha koja
ne izlazi iz sebe. Takvi su kršćani bez Kristova križa. S tom napašću je povezana
i gnostička napast: ona se obično pojavljuje u elitnim skupinama – ustvrdio je Papa
– predlažući uzvišeniju duhovnost, prilično neutjeloviteljsku, svojstvenu takozvanim
prosvijetljenim katolicima, to su danas nasljednici prosvjetiteljske kulture, kršćani
sateliti sićušne Crkve učinjene po vlastitoj mjeri, takvi kršćani slijede modu. Kao
posljednju ideološku napast Papa je spomenuo „pelagijevski prijedlog“, to je odlika
onih koji pred zlima Crkve traže stegovno rješenje, obnovu prošlih ponašanja i oblika
s pretjeranom pozornošću na doktrinarnu sigurnost. Takvi nastoje vratiti izgubljenu
prošlost. Duh nam Sveti smeta jer nas pokreće, šalje na put, gura Crkvu da ide naprijed
– rekao je Papa u jednoj propovijedi na svetoj misi u kapeli Svete Marte. Drugi je
vatikanski sabor divno djelo Duha Svetoga, no ima ih koji ne žele mijenjati, neki
bi se čak htjeli vratiti unazad. To se naziva tvrdoglavošću – objasnio je papa Franjo. Nakon
ideoloških napasti, Papa je naveo napasti povezane s funkcionalizmom, koji sputava
djelovanje Crkve. U tom slučaju vjerski hod biva vjera u „točno određeni nacrt hoda“
Takvo shvaćanje ne podnosi otajstvo, cilj mu je učinkovitost, stvarnost Crkve svodi
na strukturu nevladine organizacije. Važan je ishod i statistike, brojevi kao u poduzetničkom
mentalitetu, to je neka vrsta teologije blagostanja koja pastoral svodi na organizacijski
ustroj. A Bog se želi očitovati preko nas, preko siromašnih, jer, On je taj koji djeluje
– ustvrdio je papa Franjo. Papa se na kraju osvrnuo na napast klerikalizma, koja
je često grješna sukrivnja: župnik klerikalizira a laik želi biti klerikaliziran,
jer to mu u konačnici više odgovara. Ta pojava priječi razvoj laičke odgovornosti.
Takva je Crkva nepomična. Papa je takvu Crkvu nazvao babysitter, jer priječi rast,
ne budi, nego čini sve da uspava dijete. Naprotiv, Crkva je majka i rađa djecu da
budu protagonisti, odvažni i željni da cijelom svijetu naviještaju Evanđelje – zaključio
je papa Franjo.