O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Jutarnjom Euharistijom i zazivom Duha Svetoga, koju je u samostanskoj crkvi Svetoga Križa na Čiovu predvodio učitelj Reda propovjednika fr. Bruno Cadore, danas je s radom započela Opća skupština Reda propovjednika – dominikanaca – koja će se u rodnome gradu prvoga hrvatskog blaženika Augustina Kažotića, dominikanca, održavati do 8. kolovoza, a u sklopu pripreme za proslavu 800. obljetnice potvrde Reda. Skupština je okupila stotinjak dominikanaca iz čitavoga svijeta, sa svih kontinenata. U pismu upućenom braći u Provinciji, provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. fr. Anto Gavrić ističe da je riječ o povijesnom događaju ne samo za hrvatske dominikance, nego i za Hrvatsku, jer se Opća skupština u 800 godina povijesti Reda prvi put održava u Hrvatskoj. Sudionici skupštine će se 3. kolovoza priključiti svečanoj proslavi blagdana bl. Augustina Kažotića, suslaveći na svečanome večernjem euharistijskom slavlju koje će ispred samostana Svetoga Dominika predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zajedno s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem te domaćim splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem. Provincijal fr. Gavrić izrazio je nadu da će to biti snažan poticaj za završetak kauze kanonizacije blaženog Augustina Kažotića. Bit će to prigoda i za prisjećanje na fr. Dominika Barača, kojega su komunisti 17. studenoga 1945. u 33. godini života strijeljali na groblju u Trogiru. Provincija nastavlja prikupljati dokumentaciju za pokretanje postupka za njegovo proglašenje blaženim. Skupština će završiti proslavom svetkovine utemeljitelja – svetoga Dominika – 8. kolovoza, u samostanskoj crkvi u Splitu. Svečano večernje euharistijsko slavlje predvodit će nadbiskup Barišić, a propovijedat će učitelj Reda fr. Bruno Cadore.
Euharistijskim slavljem koje je predslavio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, jučer (21. srpnja) je na Zagrebačkoj gori proslavljena 80. obljetnica posvete crkve i 50. obljetnica osnivanja župe Majke Božje Sljemenske, Kraljice Hrvata. Dragi hodočasnici, što bi Zagreb bez Sljemena? Što bismo mi vjernici mogli bez naše Majke Nebeske? Danas smo ovdje hodočasnici. Hodočasnici koji imaju pred sobom cilj – kazao je kardinal, dodavši da se hodočasnici na svojim putovanjima pokušavaju približiti Onome koji stanuje u visinama, a čovjek koji je blizak Bogu istodobno je blizak samome sebi i drugim ljudima. Kardinal je podsjetio kako je u pohode Majci Božjoj Sljemenskoj rado dolazio bl. Alojzije Stepinac, te kako je i bl. papa Ivan Pavao II. prošao gotovo istim sljemenskim stazama, na putu prema Mariji Bistrici i Stepinčevoj beatifikaciji, 3. listopada 1998. godine. Hodamo ovim svijetom, ali zajedno u društvu s tolikima koji nam pokazuju svjetlo, cilj, koji nam primjerom svojega života svijetle. Naši sveci, naši blaženici, na čelu s Kraljicom blaženika i svetaca, Blaženom Djevicom Marijom, Kraljicom Hrvata. Ovdje smo da ištemo njihov zagovor i učvrstimo svoju vjeru, kako bismo znali u svom životu davati prvo mjesto Bogu i Božjoj Riječi – poručio je zagrebački nadbiskup. Pri kraju misnoga slavlja, uz zahvale upravitelju župe o. Josipu Rožmariću, kardinal Bozanić prisjetio se kako je dan nakon imenovanja zagrebačkim nadbiskupom, 4. listopada 1997. godine, pohodio sa svojim prethodnikom, blagopokojnim kardinalom Franjom Kuharićem, Zagrebačku goru i Majku Božju Sljemensku, gdje su se dugo zadržali u molitvi i razgovoru.
Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio je 20. srpnja u katedrali bazilici Svetoga Petra svečano misno slavlje kojim je proslavljen zaštitnik Đakovačko-osječke nadbiskupije – sveti Ilija prorok. Podsjetivši na život ovoga sveca, nadbiskup je rekao kako je Ilija iskusio tradiciju onih malobrojnih koji kroz povijest ostaju vjerni Božjim zapovijedima, iskusio je ono što i danas proživljava Crkva kada se zbog obrane dostojanstva braka i obitelji, prava na život od prvoga časa začeća do prirodne smrti, zauzimanja za ljudsko dostojanstvo, zbog riječi i vjernosti Bogu – napada kao zadnji bedem konzervatizma, nakaznosti, primitivnosti i zatucanosti. Podsjetivši na Ilijine riječi predaje: 'Već mi je svega dosta', izrečene kada je poželio umrijeti, kada je sve teže nosio svoje ime koje znači 'Moj bog je Jahve', pojasnio je kako je Ilija tada shvatio da ljude ne može obratiti onako kako je počeo – nasiljem, a u tome trenutku beznađa morao je shvatiti da ni sam nije obraćen. I baš kad se želio predati, umrijeti, u njegov umor upliće se Bog. Pokazuje mu da je uz njega, da ga nije napustio niti se od njega udaljio, hrabri ga, krijepi, ali i poziva na obraćenje. Kriza je uvijek prigoda za ozbiljnu prosudbu u životu, razlučivanje između zbilje i privida, ona je dozrijevanje, vrijeme rasta. Iliju je Božja Riječ dosegla upravo u takvoj situaciji – kazao je nadbiskup, poručivši okupljenim vjernicima da smo s Ilijinim povjerenjem i optimizmom pozvani i kao pojedinci i kao Crkva i kao biskupijska zajednica promatrati i proživljavati ono što živimo u ovom povijesnom trenutku. Bog vodi ovaj svijet, vodi povijest i svoju Crkvu, svakoga od nas, a mi smo pozvani, poput Ilije, staviti se Njemu u ruke – poručio je đakovačko-osječki nadbiskup.
U Rakovici je 18. srpnja pod predsjedanjem gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića održana sjednica Odbora za Nacionalnu proslavu 1700. obljetnice Milanskog edikta, koja će se 18. kolovoza održati u Župi svete Jelene u Rakovici. Ove godine je 1700. obljetnica događaja koji je promijenio svijet, kada je 313. godine car Konstantin Milanskim ediktom podario slobodu Crkvi. Zato će ovogodišnja proslava nebeske zaštitnice župe Rakovica svete Jelene prijeći granice župe i biskupije i dobiti nacionalno značenje – pojasnio je biskup Bogović. Svetu Misu 18. kolovoza predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.