O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Na temelju nepotpunih podataka pristiglih iz nešto više od polovice hrvatskih županija najmanje pola milijuna hrvatskih birača izjasnilo se da traže referendum s referendumskim pitanjem: „Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?“ – priopćila je građanska inicijativa „U ime obitelji“. O konačnome će se broju potpisa građana izvijestiti u srijedu, 29. svibnja, na konferenciji za novinare.
Zahtjev za održavanje referenduma jučer je potpisao i imenovani đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je tom prigodom kazao kako je prikupljanje potpisa za referendum o definiranju braka kao zajednice žene i muškarca građanska inicijativa. Nismo ju pokrenuli mi biskupi i svećenici, nego građani, a mi i druge vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj dali smo joj potporu. Činimo to zato što inicijativa promiče i štiti brak te obitelj utemeljenu na zajednici žene i muškarca kao vitalnoj stanici ljudskog života i društva. Čovjek dolazi na svijet u obitelji koja počiva na braku žene i muškarca. Ona je i optimalan ambijent za rađanje, rast i razvoj jednog djeteta u stabilnu i cjelovitu osobu. U takvome braku i obitelji čovjek se na najbolji način ostvaruje kao ljudska osoba te stoga brak i obitelj zaslužuju posebnu zakonodavnu zaštitu i potporu – istaknuo je mons. Hranić.
Osvrćući se na nedavne napise o inicijativi o potpunom oporezivanju Crkve, mons. Hranić je kazao kako Crkva nije i ne želi biti nikakva privilegirana institucija u hrvatskome društvu. Nikada nije dovela u pitanje, niti želi izbjeći plaćanje poreza na prihod od svojih nekretnina koje daje u najam ili u zakup. No, za primijetiti je da su promicanje te zaštita braka i obiteljskih vrednota u društvu jedna tema, te da je pitanje poreza na milostinju i darove vjernika prigodom vjerskih usluga druga, sasvim različita tema, koja se s prvom ne može i ne bi trebala povezivati. O tim dvjema različitim temama treba razgovarati odvojeno, a ne na način kao što se to ovih dana pokušava činiti u hrvatskoj javnosti – zaključio je imenovani đakovačko-osječki nadbiskup.
Hrvatska karmelska provincija sv. oca Josipa osnovala je Prvu katoličku osnovnu školu u Gradu Zagrebu na adresi Ivanićgradska 41a – prenosi IKA, uz napomenu da se prijave učenika od 1. do 8. razreda primaju u samostanu karmelićana, u zagrebačkim Remetama (Česmičkoga 1), od 27. do 29. svibnja od 16 do 19 sati. Školarina je besplatna, a za učenike 1. do 4. razreda bit će organiziran produženi boravak (plaćanje prehrane učenika). Učenici će od 5. razreda učiti latinski, a od 7. grčki jezik. U razredima će biti do 20 učenika. Postojat će mogućnost organiziranog prijevoza do škole.
Sve informacije tijekom upisnoga roka i nakon njega mogu se dobiti na telefon [phone] ili putem elektroničke pošte [e-mail]. Također obavijesti su dostupne na mrežnoj stranici Prve katoličke škole u Gradu Zagrebu www.katolickaskola.com.
Komisija Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“ i Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK priredili su u prošloga petka u sjedištu HBK u Zagrebu komemoraciju u povodu smrti dr. fra Špire Marasovića, člana Komisije HBK „Iustitia et pax“ i člana Upravnog odbora Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK.
Fra Špiro je za mene prije svega dobar čovjek, iskreni kršćanin, skroman franjevac, angažirani teolog i proročka pojava u hrvatskome suvremenom društvu – rekao je na komemoraciji predsjednik Komisije sisački biskup Vlado Košić te istaknuo kako je fra Špiro želio zahvaćati u društvenu zbilju, još u vremenu komunističkog sustava, pa sve do naših dana u demokratskoj i samostalnoj Hrvatskoj. Njega je zanimalo kako Evanđelje može utjecati na život u našoj svakodnevici, kako se kršćanska misao može implementirati u konkretnom životu. Zato je želio utjecati na promjene, na promjene čovjeka i njegova mentaliteta, kao i na promjene društva. Možda bismo i mi, koji ne možemo zatomiti da smo i bili i jesmo inspirirani fra Špirinom jednostavnošću, istinoljubivošću i hrabrošću u zastupanju Kristova Evanđelja, trebali više samokritičnosti, poklanjajući svoju pozornost uvijek i prije svega onome što Bog od nas očekuje ovdje i sada, svjesni da je naša uloga – kako bi upravo on rekao, svjestan zadaće koju je Crkva dobila od Krista – nezamjenjiva, a to znači da nitko drugi umjesto nas ne može učiniti ono što baš mi, kršćani, trebamo učiniti. Ako to ne učinimo, savjest nam ne može biti mirna – istaknuo je ovom prigodom biskup Košić.
Osvrćući se na lik dr. Marasovića, kao redovnika franjevca, novinara i znanstvenika, provincijalni ministar Hrvatske provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca fra Ljudevit Maračić podsjetio je na misao kojom se ponekad služio fra Špiro: „Proroci šute, a poroci cvatu“, a koja je iščupana iz mnoštva riječi koje je fra Špiro znao nuditi brojnim slušateljima i čitateljima, koji su ga susretali, čitali ili slušali upravo kao jednog proroka. Kao istinski suvremeni prorok, on se odvažno sučeljavao s raznim pojavama, razmišljanjima i događajima koje valja izmijeniti. Borio se tako sve do smrti – zaključio je fra Maračić, dodavši kako se pokojnik borio da današnji vjernici ne postanu „servilni krampusoidi“, već pravi i dosljedni teofori-bogonosci.