Sveti Otac primio vjerodajnice novih veleposlanika

Malobrojni bogati su sve bogatiji dok većina stanovništva biva sve siromašnija – istaknuo je Papa u govoru novim ne rezidentnim veleposlanicima pri Svetoj Stolici Kirgistana, Anitgve e Barbude, Luksemburga i Botswane, koje je prije podne primio u audijenciju za predaju vjerodajnica. Papa je osudio 'izobličenosti gospodarstva i financija', a ustvrdio je da je antropološka, etička i kriza solidarnosti u korijenu gospodarske krize.
Čovjek je sveden na jednu njegovu potrebu, na potrošnju, tu izobličenost sadašnjeg društva papa Franjo neupitno osuđuje. Ljudsko se biće promatra kao potrošno dobro koje se može rabiti i potom baciti. Započeli smo kulturu odbacivanja – opomenuo je Sveti Otac.
Govoreći o sve većem jazu između malobrojnih bogatih i većine stanovništva koja naglo osiromašuje, Papa je jasno osudio ideologije koje promiču apsolutnu neovisnost tržišta i financijske špekulacije. Osudio je korupcijsku hobotnicu i sebičnu utaju poreza, osudio je također zaduživanje i kredit koji – kako je rekao – udaljuje države od stvarne ekonomije pa i građane od njihove stvarne kupovne moći.
Ističući da je želja za moću i posjedom postala bezgranična, rekao je da je klanjanje zlatnom teletu našlo novu i groznu sliku u obožavanju novca i u diktaturi bezlične ekonomije, bez stvarne ljudske svrhe. To je nijekanje ljudske prvotnosti, upozorio je Papa, jer novac treba služiti a ne vladati. Papa zahtijeva odvažnu promjenu političke vrste, primjećujući da političarima nedostaje solidarnost i skrbi za opće dobro.
Iza takvog ponašanja krije se odbacivanje etike, odbacivanje Boga. Upravo kao i solidarnost i etika smeta. Smatra je se kontraproduktivnom; previše je ljudska, jer relativizira novac i moć; ona je prijetnja, jer odbacuje manipuliranje i podjarmljivanje osobe – ustvrdio je papa Franjo, upravo jer nedostaje etika.
A etika upućuje na Boga, koji je izvan tržišnih kategorija. Ti financijski stručnjaci, ekonomisti i političari smatraju Boga neuračunljivim, s njim se ne može upravljati, čak i opasnim jer poziva čovjeka na njegovo potpuno ostvarenje i na neovisnost od svake vrste ropstva – protumačio je Sveti Otac.
Papa je želio ponovno istaknuti svoju ljubav prema svima. Papa voli sve, bogate i siromašne, ali je u ime Kristovo obvezan podsjetiti bogataša da treba pomoći siromahu, poštivati ga i promicati njegovo blagostanje. Crkva uvijek radi za cjeloviti razvoj svake osobe – ustvrdio je Papa dodajući:
Etika, ako nije ideološka, omogućuje, uvjeren sam, uspostaviti ravnotežu i ljudskiji društveni ustroj. U tom smislu, potičem financijske stručnjake i upravitelje vaših zemalja da shvate riječi svetoga Ivana Zlatoustoga: Sa siromašnima ne dijeliti vlastita dobra znači pokrasti ih i oduzeti im život. Dobra koja posjedujemo nisu naša, nego njihova – kazao je papa Franjo osvrćući se na crkvenu skrb za siromašne.
Crkva uvijek potiče upravitelje da budu u službi općega dobra svojih naroda. Potiče i upravitelje novčarskih stvarnosti da ozbiljno promisle o etici i solidarnosti. A zašto se ne bi mogli obratiti Bogu da nadahnu svoje nacrte? Tada bi se oblikovao novi gospodarski i politički mentalitet koji će pridonijeti da se apsolutna oprečnost između gospodarstva i politike preobrazi u zdravi suživot – zaključio je papa Franjo.