Nažalost, navikli smo na riječi Vjerovanja: Pod Poncijem Pilatom mučen, raspet, umro
i pokopan“. Međutim, ta je tvrdnja prava sablazan. Zar tako Bog ulazi u svijet? Kako
to da se svemogući Bog objavljuje u Raspetome? – pita se pater Dariusz Kowalczyk u
ovotjednom prilogu o Katekizmu Katoličke crkve. Katekizam tvrdi: Nasilna Isusova
smrt nije bila plod slučaja u nesretnu stjecaju okolnosti. Ona pripada otajstvu nauma
Božjega“ (br. 599). To znači da protagonisti evanđeoskih zbivanja nisu bili samo pasivni
izvođači božanskog nacrta. Bog predviđa, ali ne ukida ljudsku slobodu – primijetio
je pater Kowalczyk. Bog je predvidio da će nasilno biti odbačena njegova utjelovljena
ljubav. Ali on se nije povukao iz ljudske povijesti, nego nam je na Isusovu križu
objavio svoju solidarnost s grješnim čovjekom. Bog nas dakle ljubi, premda se mi ponašamo
kao njegovi neprijatelji – primijetio je pater Kowalczyk dodajući: Katekizam donosi
riječi svetoga Pavla: „Ali Bog pokaza svoju ljubav prema nama time što je Krist, dok
smo još bili grješnici, umro za nas“ (Rim 5,8). Isus ne silazi s križa da kazni zle,
nego moli: „Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine!“ (Lk 23,34). To je upravo ljubav
„sve do kraja“ (Iv 13,1). U Raspetomu vidimo Božju svemoć, ali svemoć ljubavi i milosrđa
– istaknuo je pater Kowalczyk. Kristova je smrt, kako nas podsjeća Katekizam,
žrtva koja iznova uspostavlja zajedništvo čovjeka s Bogom (usp. br. 613). Ali ne trebamo
misliti da se Sin žrtvovao da ublaži srdžbu Očevu. On se žrtvovao iz ljubavi. Bog
je svet i kao takav ne podnosi grijeh. Da bi spasio grješnika u sebi uništava njegove
grijehe. A čineći taj čin čovjeku nudi oprost, pomirbu i uskrsnuće za život vječni
– zaključio je pater Kowalczyk.