O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić susreo se prošloga utorka (23. travnja) sa studentima grada Zagreba u kinu „Forum“ Studentskog doma „Stjepan Radić“. Tema susreta bila je „Blaženi koji ne vidješe, a vjeruju“ (Iv 20, 29), a održan je u terminu redovnog tjednog vjeronauka koji za studente održava don Damir Stojić, SDB.
Kardinal je u katehezi Tomu usporedio s današnjom generacijom, koja želi sve dotaknuti, sve brzo imati, brzo vidjeti, brzo doći do traženih podataka. No, kad je riječ o vjeri, pitanje je drugačije. Vjera je ona koja čovjeka stavlja u odnos, i to je ozbiljno životno pitanje. Ona je temeljni izbor ljudskog bića. Vjera se ne odnosi na neki dio života, već zahvaća cijelo ljudsko biće – istaknuo je – te podsjetio kako govoriti o vjeri znači govoriti o neizbježnoj dimenziji čovjekova života. Riječju „vjerujem“ izražavamo svoj način postavljanja pred neku određenu osobu koju držimo dostojnu povjerenja. Istom riječju zauzimamo stajalište prema nekoj osobi, kao i nekoj stvarnosti ili nekoj činjenici. Stoga možemo reći: vjera je nešto što pripada ljudskoj naravi. Zato su kroz sva vremena postojali oni koji su vjerovali, i oni koji su se borili s vjerom. To nam svjedoči i Toma, i toliki u povijesti – rekao je kardinal, upozorivši kako čovjek ne može zaobići to pitanje.
Kardinal je nadalje podsjetio kako je u svakom vremenu bilo i teško i zahtjevno, ali i lijepo vjerovati, i ne možemo reći da su neka vremena bila povoljna, a neka nepovoljna. No, ono što je danas na poseban način problematično, to je zaborav. Ne nalazi se vremena za sebe, da se pita o sebi, da se postavlja pitanje o Bogu, da se suoči s pitanjima vjere. Pored toga, relativizam je danas onaj koji na neki način želi sve iznivelirati, a to čovjeka koči i onemogućuje mu rasti. Ljepota kršćanske vjere – pojasnio je – jest u tome da Bog čini prvi korak prema nama, i to prema svakome od nas, pa je stoga za nas kršćane, katolike vjera susret i poznavanje Boga koji se objavljuje u Isusu Kristu. Bog naše vjere je Bog Isusa Krista. To je bitno za kršćanina, za katolika, da se Bog predstavio ne kao neka ideja, nego kao ljubav - poručio je studentima zagrebački nadbiskup, podsjetivši na riječi pape emeritusa Benedikta XVI. kako je bit kršćanske vjere susret s osobom Isusa Krista.
Dosadašnji generalni vikar Požeške biskupije Josip Klarić završio je svoj petogodišnji mandat te je mjesni biskup Antun Škvorčević imenovao na to mjesto apostolskog protonotara Josipa Devčića, koji je danas preuzeo službu. U nazočnosti svih djelatnika Biskupskog ordinarijata u Požegi, biskup Škvorčević zahvalio je dosadašnjem generalnom vikaru, a novome poželio Božji blagoslov i uspješno obnašanje službe u suradnji s dijecezanskim biskupom i svim ordinarijatskim djelatnicima. Kancelar je pročitao dekret o imenovanju Josipa Devčića za generalnog vikara, a on je potom u skladu s crkvenim propisima ispovjedio vjeru, položio prisegu vjernosti i dao obećanje o održavanju diskrecije u onome što propisuje zakon ili biskup nalaže. Nakon toga čina održan je sastanak svih ordinarijatskih djelatnika s novim generalnim vikarom tijekom kojega je biskup predstavio uređenje Biskupskog ordinarijata, pojedine njegove sastavnice i odgovornost njihovih voditelja te ulogu generalnog vikara u njihovu djelovanju. Najavio je izradu nove uredbe o Biskupskom ordinarijatu koja treba uključiti promjene što su se dogodile s obzirom na nove ustanove i tijela te njihovo značenje za ordinarijatsko funkcioniranje. Biskup Škvorčević svima je ovom prigodom zahvalio za suradnju koju mu pružaju u upravi Biskupije.
Glas Koncila, s nadnevkom od 28. travnja, donosi opširno izvješće o imenovanju novoga nadbiskupa metropolita đakovačko-osječkog mons. Đure Hranića.
U svome komentaru mons. Ivan Miklenić piše o najnovijoj redovitoj prognozi koju je objavio Međunarodni fond u kojoj se ističe da će hrvatsko gospodarstvo i u 2013. godini zabilježiti blagi pad i da za 2013. godinu očekuje znatno višu stopu nezaposlenosti od prognozirane u mjesecu listopadu, kao i da se početak oporavka može očekivati tek u 2014. godini. Sumorna prognoza, osim što ne bi smjela postati poticaj za novo razmahivanje crnila i pesimizma, nužno zahtijeva da vladajući konačno poduzmu potrebne poteze, ali također da se vladajućima postave neka sasvim konkretna pitanja. Zato je svatko pozvan zauzeti svoje stajalište i postupiti po svojoj savjesti, osloboditi se desetljećima nametanih strahovanja i postupiti kao odgovorni i slobodni ljudi, strogo poštujući okvire demokratskoga ponašanja. Za velike promjene potreban je i velik demokratski pritisak – zaključuje glavni urednik.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić govorio je o izborima za Europski parlament, te je izrazio očekivanje da naši zastupnici brane svetinje na kojima je naša prošlost izgrađena, da brane naše nacionalne interese i integritet zemlje, da čuvaju baštinu, jezik, običaje, povijesnu istinu, sva prirodna i druga bogatstva koja nam je Bog udijelio.
"Budućnost mladih" naslov je tribine organizirane u Osijeku na početku ovogodišnjega 11. festivala znanosti. Tribina je održana 22. travnja na osječkom Elektrotehničkom fakultetu, a voditelj je bio prof. dr. Tomislav Ivančić, prof. emeritus Sveučilišta u Zagrebu, koji se odazvao na poziv osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Zajednice Molitva i Riječ i Studentske udruge DUHOS.
Na pitanje kakva je budućnost mladih, istaknuti teolog kazao je kako se kod takvih pitanja obično očekuje odgovor vezan uz kritiku gospodarsko-političke situacije, a to je, dodao je, smiješno i objasnio kako su upravo mladi - budućnost: "Budućnost nije nešto što im drugi daje, budućnost nije nešto što im osiguravaju vrijeme i prostor, nego ono što će učiniti od sebe. Jer oni su iznutra kreativni, oni su zadaća koju treba ispuniti, oni su smisao".
Svako vrijeme, napomenuo je, ima svoje poteškoće, podrške i svoje krize. "Ne bih govorio o ovome vremenu kao o kriznome, nego kao o vremenu prepunome mogućnosti. Zato jer nas tjera da sami mislimo, budemo kreativni, da ne budemo ovisni o nekakvome starijem ili velikome bratu", rekao je Ivančić. Za kraj je poručio: "Naravno da ima nade. I lijepo će nam biti. Uskoro. Čak i u političko-gospodarskom smislu. Ali trebamo nove ljude. Poštene, čestite, moralne. Trebamo ljude kojima će čovjek biti najvažnije biće, a ljubav i povjerenje najvažniji odnosi. Tada možemo zajednički napraviti velike stvari".