Opća audijencija 24. travnja 2013. god.

Više od stotinu tisuća osoba bilo je na Trgu svetoga Petra i klicalo papi Franji dok je pozdravljajući hodočasnike u otvorenom automobili išao prema upriličenoj govornici ispred bazilike svetoga Petra, odakle je uobičajenim pozdravom pozdravio sve: Draga braćo i sestre, Dobar dan!, te nastavio niz kateheza o Vjerovanju, danas je govorio o izričaju: „Ponovno će doći u slavi suditi žive i mrtve.“
Često se zabravlja da povijest započinje stvaranjem a završava Posljednjim sudom, vjera posebice u Kristov povratak i u Posljednji sud ponekad nije jasna i čvrsta u srcu kršćana – kazao je Papa dodajući da je Isus često govorio o ponovnom dolasku. U Matejevu evanđelju imamo tri teksta koji nam pomažu da dublje uđemo u tu stvarnost: prispodoba o deset djevica, te o talentima i tekst o Posljednjem sudu – podsjetio je Papa.
Rekavši da je Sin Božji uzašašćem na nebo kod Boga Oca odnio našu čovječnost, kojom se zaodjenuo kako bi sve mogao privući k sebi; pozvati cijeli svijet da se preda u otvorene ruke Božje, kako bi svekolika stvarnost na svršetku povijesti bila predana Ocu, Papa je istaknuo kako živimo u vremenu između prvog i drugog Kristova dolaska. O tom vremenu govori prispodoba o deset djevica koje čekaju zaručnika. Zaručnik kasni i one zaspu. Kad je stigao zaručnik, na svadbu su ušle djevice sa zapaljenim svijećama, a lude su ostale vani tražeći ulje za svijeće. Uporno su kucale na vrata, ali je bilo kasno, zaručnik im je odgovorio: ne poznajem vas – podsjetio je Papa objašnjavajući:
Zaručnik je Gospodin, a vrijeme iščekivanja je vrijeme u kojem živimo prije nego se Gospodin ponovno vrati, to je vrijeme bdijenja, vrijeme upaljenih svijeća vjere, nade i ljubavi, srca otvorena dobroti, ljepoti i istini, življenja prema volji Božjoj, jer ne znamo dan ni čas Kristova povratka. Od nas se traži spremnost za susret s Isusom, a to znači živjeti u njegovoj nazočnosti, molitvom i sakramentima hraniti vjeru, bdjeti da nas ne svlada san, da ne zaboravimo Boga. Žalostan je uspavani kršćanski život, nije sretan. Kršćanin ima biti sretan, ispunjen Isusovom radošću... Nemojmo se uspavati! – potaknuo je papa Franjo.
Druga nas prispodoba, o talentima-novčićima, potiče na razmišljanje o odnosu između darova koje nam Bog daje i Božjega dolaska, kada ćemo morati polagati račun o primljenim darova. Gospodar je dakle prije odlaska predao talente slugama: jednom pet, jednom tri a jednom samo jedan, da s njima upravljaju. Prva su dvojica umnožili talente, dok je treći zakopao novčić u zemlju i predao ga gospodaru kad se vratio. Gospodar je pohvalio prvu dvojicu a trećeg je potjerao u tamu jer je skrio talent bojeći se da ga ne izgubi. Zatvorio se dakle u sebe. Ako se kršćanin zatvara u sebe, ako skriva sve ono što je od Boga primio – onda nije kršćanin. On ne zahvaljuje Bogu za sve ono što je od Njega dobio – istaknuo je Sveti Otac dodajući:
To nam veli da je iščekivanje Gospodina od Boga darovano vrijeme za naše djelovanje, vrijeme umnažanja plodova, ali ne za sebe nego za Njega, za Crkvu, za druge. To je vrijeme za umnažanje dobra u svijetu. Naročito u ovom kriznom vremenu, danas, važno je da se ne zatvorimo u sebe, skrivajući vlastiti talent, vlastito duhovno, intelektualno i materijalno bogatstvo, da ne skrivamo Božje darove, nego da budemo otvoreni, solidarni i pozorni na druge – objasnio je Papa.
Obraćajući se brojnim mladima na Trgu svetoga Petra Papa ih je upitao: Vi ste na početku životnoga puta, a jeste li razmišljali o talentima koje vam je Bog dao? Jeste li razmišljali o tome kako ih možete staviti u službu drugih. Ne skrivajte talente! Težite velikim idealima, koji šire srce, idealima služenja koji će oploditi vaše talente. Život nam nije dan da ga ljubomorno čuvamo za sebe, nego da ga darivamo. Dragi mladi, budite velikodušni! Ne bojte se sanjati velike stvari – potaknuo je Sveti Otac.
Govoreći o Posljednjem sudu, opisanom u Matejevu evanđelju (usp. Mt 25,31-46), rekao je da se evanđelist poslužio slikom pastira koji luči ovce od jaraca. Na desno su oni koji su udovoljili volji Božjoj, pomažući gladnom, žednom, strancu, golom, bolesnom i uzniku. Na um mi dolaze brojni stranci koji žive u Rimskoj biskupiji. Što činimo za njih? – upitao je Papa te nastavio govor o prispodobi.
Na lijevoj su strani oni koji nisu pomogli svojemu bližnjemu. To znači da će nas Bog suditi na temelju naše ljubavi, kako smo u svojoj braći ljubili Njega, naročito u slabima i potrebitima. Jamačno, ne smijemo zaboraviti da smo opravdani i po milosti spašeni, po nezasluženoj Božjoj ljubavi koja nas uvijek pretječe; sami ne možemo učiniti ništa. Vjera je prije svega primljeni dar. Ali da bude plodna, Božja milost od nas zahtijeva otvaranje prema Bogu, zahtijeva naš slobodan i stvaran odgovor. Krist nam donosi Božje milosrđe da nas spasi. Od nas traži da mu se povjerimo, da dobrim životom odgovorimo na dar njegove ljubavi, da vjera i ljubav nadahnjuju naše djelovanje – ustvrdio je papa Franjo.
Zaključujući katehezu, Papa je rekao da nas Posljednji sud ne treba strašiti, nego da nas ima poticati na bolje življenje sadašnjosti. Bog nam s milosrđem i strpljivošću dariva ovo vrijeme da Ga svaki dan prepoznajemo u siromašnima i malenima, da se zauzimamo za dobro i da budemo budni u molitvi i ljubavi. Neka nas Gospodin na svršetku našega života i povijesti prepozna kao dobre i vjerne sluge – poželio je papa Franjo, a potom uputio apel za mir u Siriji.
Otmica dvojice metropolita, grko-pravoslavnoga i sirijsko-pravoslavnoga, u Aleppu, o kojima dolaze proturječne vijesti, još je jedan znak tragičnoga stanja u Siriji, gdje nasilje i oružje i nadalje siju smrt i patnju.Ponavljam apel koji sam na Uskrs uputio da prestane prolijevanje krvi, da se pruži humanitarna potpora stanovništvu te da se čim prije nađe političko rješenje krize – kazao je papa Franjo.
Na audijenciji su bila i dvojica isusovaca iz Dubrovnika, evo njihovih dojmova s audijencije i o papi Franji: