Koja je uloga sveučilišta u određivanju odnosa između vjere i znanosti?

Koja je uloga sveučilišta u određivanju odnosa između vjere i znanosti? – pitanje je o kojemu su, od 4. do 7. travnja, u Parizu razgovarali odgovorni za dušobrižništvo studenata u Europi. Na skupu, koji je vodio biskup Marek Jedraszewski, predsjednik Povjerenstva „Kateheza, škola i sveučilište“ Vijeća europskih biskupskih konferencija, okupilo se 40 sudionika, među kojima biskupi, kapelani i nacionalni voditelji dušobrižništva studenata, te izaslanici crkvenih udrugâ i pokretâ iz 22 zemlje.
Odnos između vjere i znanosti i danas se smatra nepomirljivim. S druge strane i sâm spoj znanost–vjera nije potpuno jasan. Često, naime, pridajemo znanstvenu vrijednost nečemu što nije znanost: pravi je problem između vjere i racionalnosti, između vjere i našega shvaćanja onoga što je za čovjeka istina. Čini se da se razum, kao oruđe čovjeka koji teži poznavanju istine, danas sve više zamjenjuju osjećaji. Ako je nekada prostor za suočavanje razuma i vjere bio prostor prirodnih znanosti, danas se on – prema riječima msgr. Jedraszewskoga – premjestio prema ljudskim znanostima, kako pokazuje gender (rodna) ideologija koja stavlja u pitanje biološki temelj ljudske osobe.
Međutim, promatrajući povijest ljudskoga razvoja, pater Pinsent, voditelj istraživanja u Centru za religiju i znanost Ian Ramsey na Sveučilištu u Oxfordu, istaknuo je da je zamisao o odvajanju znanosti i vjere stereotip, predrasuda koja ne odgovara stvarnosti; vjera i znanost, naime, potpuno su pomirljivi. To pokazuje jednostavno veliki broj kršćanskih znanstvenika koji su kroz stoljeća pridonijeli znanstvenom istraživanju stvarnosti.
Danas je možda najveće ograničenje znanstvenoga pristupa njegova pretjerana specijalizacija koja teži tomu da raščlani misao i pristup stvarnosti. Stoga je potrebno kroz dijalog, kroz različite stege ljudske misli, pa i same religije, promicati pristup globalnom viđenju stvarnosti. Osim toga, iako je u akademskoj sredini često nazočan agresivni ateizam koji priječi bilo koji oblik dijaloga, za patra Pinsenta je problematičan i ravnodušni, ili pak praktični ateizam, koji se kod brojnih studenata odražava u nepoznavanju i znanosti i vjere.
I početci života i čovjeka ostaju tajna, o čemu je govorio profesor Blazewicz s Poljske akademije za znanosti iz Poznana. Danas – prema njegovim riječima – postoji opasnost od ekstremizama u stajalištima onih koji predlažu kreacionističko viđenje svijeta, u kojemu, naime, vjera prevladava nad znanošću, i onih koji se izjašnjavaju ateistima ili agnosticima, i kod kojih znanost prevladava nad vjerom. Oba su stajališta zatvorena za dijalog i ne dopuštaju istinski zajednički razvoj vjere i znanosti u traženju istine.
Izgleda neobično, ali su i sredstva za komunikaciju odgovorna u podjeli koja se stvorila između znanosti i vjere. Na to je podsjetio pater Iosif Tiba, nekadašnji sveučilišni kapelan u Rumunjskoj. Govoreći s povijesnoga vidika o tom promjenjivom dijalogu, pater je Tiba istaknuo da je otkriće i rabljenje suvremenih sredstava za komunikaciju, od izuma tiska pa do sadašnjega Interneta uvijek utjecalo na naše shvaćanje odnosa između znanosti i vjere. S druge pak strane, iako se čini da su mladi sve češće zatočenici medijâ i Interneta – koji je danas prvo mjesto na kojemu se traže odgovori na pitanja, pa i ona životna – ipak se utvrđuje nova potreba za Bogom.
Iz rasprave je na skupu prije svega očevidno proizišlo da je i znanost put prema Bogu, a sveučilište, upravo stoga što je mjesto razgovora, razmjene i razmišljanja, mjesto je na kojemu je moguće proširiti obzore racionalnosti i ponovno otvoriti pitanje o Bogu.