Crkvena zbivanja u BiH - pripremio msgr. Ivo Tomašević

Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održali su svoje 57. redovno zasjedanje 20. i 21. ožujka 2013. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru. Tijekom zasjedanja nadbiskup metropolit beogradski mons. Stanislav Hočevar upoznao je biskupe sa središnjim događajima Katoličke Crkve u Jubilarnoj godini 2013. u Republici Srbiji. Spomenuo je najvažnija događanja u povodu obilježavanja 1700. obljetnice Milanskog edikta te zamolio biskupe da osobno sudjeluju, ali i da na sudjelovanje potaknu i svoje vjernike a osobito mlade karitativne i medijske djelatnike, na središnjem događaju: hodočašću pod geslom „Za slobodu u Isusu Kristu“ koje će biti organizirano 21. rujna 2013. u Nišu.
Tijekom zasjedanja s biskupima se po prvi put na zasjedanju susreo novi apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto koji je prenio blagoslov Svetog Oca Franje i zahvalio biskupima za bratsku dobrodošlicu.
Biskupi su saslušali izvješća o radu svih komisija i vijeća Biskupske konferencije BiH tijekom kojih su na osobit način upoznati s inicijativama u duhu Godine vjere. Podržali su prijedloge Vijeća za kler u vezi s pripremama za održavanje Drugog susreta svećenika Bosne i Hercegovine koji će se održati 18. lipnja 2013. u Livnu te već sada potiču svećenike na sudjelovanje. Izražavaju svoju potporu svim svećenicima, redovnicima i redovnicama, na osobit način zauzetim u pastoralu mladih, koji će se u travnju okupiti na svoju prvu nacionalnu konferenciju od 12. do 14. travnja u Sarajevu. Saslušavši izvješće o radu Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine, biskupi su izrazili osobitu radost što ove godine u Afriku odlazi jedan svećenik i dvije redovnice te rado dali svoju potporu da početkom srpnja 2013. započne sedma po redu godišnja akcija koja će ovaj put biti namijenjena za pomoć u izgradnji crkve u Kisongu u Tanzaniji.
Sa svog 57. redovnog plenarnog zasjedanja biskupi Bosne i Hercegovine obratili su se posebnim Apelom članovima svojih biskupijskih zajednica ali i cjelokupnoj domaćoj javnosti i međunarodnoj zajednici. Svjesni kroz kakve su nevolje prošli i s kakvim se sve poteškoćama susreću, članovima Katoličke Crkve, ali i tolikim drugima u Bosni i Hercegovini koji su proživjeli i proživljavaju slične poteškoće i nedaće, izrazili su svoje poštovanje i divljenje što nisu izgubili ljubav prema svojoj domovini Bosni i Hercegovini i spremnost da u njoj zajedno žive. „Početkom ove godine, nakon mnogobrojnih i učestalih intervencija nas biskupa i predstavnika Svete Stolice, konačno postoje naznake da je od strane nekih državnih i političkih struktura, uključujući i utjecajne međunarodne čimbenike, još jednom izražena načelna spremnost da i prognanim katolicima politički, pravno i materijalno omogući održiv povratak u njihova mjesta i župe. Podržavamo tu spremnost nadležnih domaćih institucija i međunarodnih organizacija. Očekujemo da će zajedno uspjeti napraviti učinkovitu strategiju za obnavljanje domova, gospodarstava i infrastrukture za održiv povratak svih koji to žele, pa tako i za povratnike katolike, i tu strategiju doista odlučno provoditi u djelo. To se odnosi osobito na mnoge općine u Srednjoj Bosni, a pogotovo na općine Sjeverne i Sjeverozapadne Bosne, iz kojih je protjerano oko 95% svih tamošnjih katolika. A budući da im nije omogućen povratak, danas ih tamo ima jedva 5% od predratnog broja. U ime prognanih katolika Hrvata apeliramo na sadašnje službene političke predstavnike hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i na Vladu Republike Hrvatske da konačno počnu odlučno i djelotvorno ispravljati velike nepravde. Apeliramo također na međunarodne predstavnike kao i na sve predstavnike domaće vlasti na svim razinama da u duhu pravednosti omoguće ravnopravnost i svim onim preostalim katolicima pri zapošljavanju i mogućnosti da žive u svom rodnom kraju od vlastitog rada“, stoji u Apelu biskupa Biskupske konferencije BiH potičući sve članove svojih biskupijskih zajednica na međusobnu solidarnost, te na pojačan život iz vjere protkan pouzdanjem u Božju providnost, molitvom zahvaljivanja i prošnje Bogu.
U Katoličkom školskom centru „Don Bosco“ u Žepču, 18. ožujka 2013. svečano su dočekane relikvije sv. Ivana don Bosca, utemeljitelja salezijanske družbe i zaštitnika mladih iz Torina. Nakon svečane procesije i prigodnog koncerta, svečanu Misu predslavio je nuncij Pezzuto u zajedništvu s dvojicom biskupa i pedesetak svećenika te sudjelovanje velikog broja vjernika. U prigodnoj homiliji istaknuo je da su „roditelji prvi odgovorni za odgoj mladih“ te svim odgojiteljima, posebno onima u katoličkim školama, posvijestio da „odgojna blizina, odgojno djelovanje profesora i odgojitelja općenito mora biti izraz ljubavi da naši mladi mogu osjetiti u našem odgojnom djelovanju da su uistinu voljeni, jer ljubav je ona koja uistinu odgaja“. Na završetku Euharistijskog slavlja provincijal Hrvatske salezijanske provincije, don Pejo Orkić zahvalio je Bogu i svim prisutnima ističući kako „ovo nije samo slavlje salezijanaca, već slavlje cijele Crkve, Crkve u Bosni i Hercegovini“.
Svetkovina sv. Josipa svečano je proslavljena u brojnim župama širom Bosne i Hercegovina koje su ga uzele za svog zaštitnika. Posebno svečano bilo je u mostarskoj katedrali Marije Crkve u večernjim satima 19. ožujka gdje je proslavljen sv. Josip kao zaštitnik Mostarsko-duvanjske biskupije. Svečanu Euharistiju prvi put je predslavio apostolski nuncij Luigi Pezzuto koji je, govoreći o sv. Josipu kao čuvaru Svete Obitelji, čuvaru Sina Božjega i čuvaru cijele Crkve, istaknuo da i kršćani trebaju „znati biti čuvari, čuvari svoje braće, čuvari posebice onih koji imaju veće potrebe, koji su siromašni, jednom riječju - znati izići iz sebe samih da bi se uvažavalo također potrebe i probleme drugih“.
Svete mise u sarajevskoj župnoj crkvi sv. Josipa na Marijinom Dvoru predvodio je mons. dr. Laszlo Nemet, biskup zrenjaninske biskupije koji je u prigodnom intervjuu za Radio Vrhbosnu izrazio zadovoljstvo posjetom BiH vjernicima i njihovim duhovnim vođama, svećenicima te se zadivio mnoštvu vjernika u crkvi sv. Josipa tijekom Mise iako je bio radni dan. Govoreći o broju katolika, iznio je podatak da je u Srbiji 2011. godine živjelo 375.000 katolika. „Neovisno od broja itekako smo vidljivi u javnom životu, ne samo po vidljivim objektima (crkve i druge zgrade) nego po crkvenom socijalnom nauku. Mi smo prisutni u dijalogu, oko pravednosti, socijalnog mira, tolerancije i međuetničkog života, a s druge strane kroz rad Caritasa i malteškog društva mi smo itekako prisutni u karitativnom radu“, kazao je biskup Nemet.
Biskup banjolučki i predsjednik Biskupske konferencije BiH mons. dr. Franjo Komarica susreo se 19. ožujka u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru s ministrom za ljudska prava i izbjeglice BiH g. Damirom Ljubićem koji ga je upoznao da je Ministarstvo do sada zaprimilo oko 3.400 prijava većinom prognanih i izbjeglih Hrvata koji se žele vratiti u svoj rodni kraj dodajući da rok za prijavljivanje važi do 15. svibnja 2013. Upoznao je biskupa Komaricu da Ministarstvo kani s izgradnjom započeti u lipnju i srpnju ove godine te prihvatio njegov prijedlog da se u Banjoj Luci 11. travnja 2013. organizira radni sastanak između službenih predstavnika nadležnih ministarstava i predstavnika udruga izbjeglih i prognanih.
Biskup Komarica se, 21. ožujka u Biskupskom ordinarijatu u Mostaru susreo i s episkopom zahumsko-hercegovačkim gospodinom Grigorijem te mu iznio želju članova Biskupske konferencije BiH da bude ponovno održan zajednički susret biskupa i episkopa s područja Bosne i Hercegovine u skladu s poratnom praksom. Episkop Grigorije je pojasnio biskupu Komarici da bi, iz praktičnih razloga, bilo dobro pričekati proljetno zasjedanje Sabora Srpske Pravoslavne Crkve i izrazio nadu da će, nakon toga, biti moguće organizirati takav susret kojem bi domaćin trebao biti jedan od episkopa Srpske Pravoslavne Crkve u BiH.