O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Zagrebački nadbiskup
kardinal Josip Bozanić danas je u Zagrebu – po svome povratku iz Rima – održao konferenciju
za novinare, kojima je odao priznanje i izrekao zahvalu za dobronamjernost i trud
u praćenju odreknuća od papinske službe Benedikta XVI. i izbora novoga Pape. To je
događaj koji je obilježio cijeli svijet, a ne samo Crkvu. Uz sve ono što ljudi čine,
uz sve ono što se s ljudske strane postavi i pripremi, možemo reći da smo duboko osjetili
i vrhunaravno djelovanje Duha Svetoga. To se osjetilo i izvana. Onoliko naroda u srijedu,
13. ožujka, navečer na Trgu Sv. Petra, nije došlo samo tako. Neki su već popodne čekali,
premda nitko nije znao da će te večeri biti izabran papa – rekao je kardinal, primijetivši
da na stotine tisuća ljudi na prvom Papinom Angelusu i njegovoj misi povodom
početka službe ostavljaju dojam velikog oduševljenja i nade. Gotovo bih rekao da je
dojam veći u nekoj intuiciji koju se može manje izreći konkretnim riječima, ali nju
se osjeća kao poseban znak, Božji zahvat u svijetu – istaknuo je kardinal. Nakon
izbora, kardinal Bozanić razgovarao je kratko s Papom općenito o situaciji u Hrvatskoj,
o Katoličkoj Crkvi, biskupijama, govorili su o vezama koje novi Papa ima s Hrvatima
u Argentini. Tako je papa Franjo pitao kardinala Bozanića što o njemu kažu u Hrvatskoj,
a kardinal mu je odgovorio da u Hrvatskoj novinari pišu da mu je ispovjednik bio Hrvat.
Papa se nasmijao i rekao: „Pa što i to znaju?“ I potvrdio je da je to o. Berislav
Ostojić koji je nedavno bio i u Zagrebu. Kardinal Bozanić je Papi rekao da bi Hrvati
željeli da nas posjeti, što je on sa smiješkom čuo, ali kako takvih poziva ovih dana
ima puno, kardinal je rekao da stoga moramo biti strpljivi. Prve Papine poruke
i izbor imena vezani su uz poruke siromaštva, stoga su novinari pitali kardinala Bozanića
kako Crkva u Hrvatskoj može odgovoriti na te pozive. Kardinal je odgovorio da Crkva
treba i da nastoji biti blizu siromasima i pomoći koliko se više može. Crkva ne može
zamijeniti socijalnu službu države. Ona je stalno pozvana na Caritas koji bi
trebao biti tamo gdje drugi ne stignu – rekao je kardinal, pojasnivši da se o Caritasu
nekad govori, a nekad on funkcionira na način da ne zna ljevica što čini desnica. Govoreći
nadalje o novome Papi, kardinal je izrazio nadu da će činjenica što je papa Franjo
redovnik biti od pomoći redovnicima u njihovoj obnovi. Kardinal je također rekao kako
dolazak carigradskog patrijarha Bartolomeja na Papinu misu u povodu početka njegove
službe vidi kao novi znak, te je ujedno izrazio želju da to ne bude samo vanjski znak,
nego i jedan korak prema još većem približavanju pravoslavne i katoličke Crkve. Apostolski
nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico, koji je ovih dana boravio
u prvom službenom posjetu Dubrovačkoj biskupiji, predvodio je 19. ožujka, na svetkovinu
svetoga Josipa, svečano misno slavlje u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike. Pozdravljajući
predvoditelja slavlja, domaći biskup Mate Uzinić izrazio je radost zbog dolaska Nuncija,
jer je on poveznica ne samo Republike Hrvatske i Svete Stolice kao međunarodnih pravnih
osoba, nego i poveznica Pape i vjernika u Hrvatskoj. Zamolio ga je stoga da prenese
papi u miru Benediktu XVI. zahvalnost za služenje Crkvi, a papi Franji vjerničku odanost
i „obećanje da ćemo ga mi, koji smo ga isprosili od Boga zajedno s čitavom Katoličkom
Crkvom i dalje pratiti svojim molitvama, ali i vjerničkom poslušnošću“. Nadbiskup
D'Errico zahvalio je na dobrodošlici, istaknuvši kako je „danas (...) veliki dan za
sveopću Crkvu, jer jutros je Sveti Otac Franjo svečano započeo svoj pontifikat“. Naša
čestitka za njega danas je molitva u ovoj Euharistiji: da od svih bude prihvaćen njegov
nauk kao stalna uporišna točka, nadasve u teškoćama u kojima se katkada nađu partikularne
Crkve i civilna društva – kazao je Nuncij, podsjetivši kako o svetkovini svetoga Josipa
papa u miru Benedikt XVI. slavi svoj imendan te pozvavši vjernike da i za njega mole
„u znak sinovske zahvalnosti za sve ono što nam je on dao kroz osam godina prosvijetljenog
nauka i uzornog apostolskog služenja“. Nuncij je dodao kako je ovo važan dan i za
dubrovačku Crkvu koja slavi drugu obljetnicu biskupskog ređenja mons. Uzinića, koji
je „u ove dvije godine znao sakupiti duhovnu ostavštinu dvadesetogodišnjeg biskupstva
mons. Puljića. (...) Stoga, u ovoj Svetoj Misi zahvalimo Bogu za sve što je ostvario
i što ostvaruje; čestitajmo mu i, gledajući prema budućnosti, predajmo Duhu Svetom,
kroz zagovor svetoga Josipa, njegove planove i nadanja za Crkvu Božju u Dubrovniku“
– kazao je nuncij D'Errico te pljeskom – kojem su se pridružili i vjernici – čestitao
biskupu Uziniću. Govoreći o svetome Josipu, Nuncij je istaknuo dva vidika: da se
sveti Josip pojavljuje u ključnim trenucima Isusova djetinjstva, a da o njemu u tim
trenucima nema zapisane nijedne riječi te da se uvijek ističe njegova spremnost na
djelovanje prema Božjoj volji. U temelju života Josipa i Marije prije svega stoji
stav vjere, a to znači predati se Bogu, uvijek i u svakoj situaciji, a nadasve u teškoćama.
Vjerovati znači nadati se protiv svake nade, biti vođen ne ljudskim kriterijima, nego
potpunom podložnošću Božjim kriterijima. Po primjeru Josipa pravednika – kazao je
nadalje Nuncij – i naša zauzetost kršćanskog života i prinos koji želimo dati na društvenoj
razini za opće dobro zemlje, moraju se hraniti nadasve vjerom i molitvom. Molitva
nije, što se vidi na primjeru svetoga Josipa, tek jedan opcionalni vidik kršćanskog
života. Kao što bi učinio svaki sin koji zna da ima oca koji se brine o njemu, tako
i mi moramo predstaviti Bogu – našem nebeskom Ocu – naše strepnje, teškoće, nadanja,
želje i planove. Upravo je to što želimo učiniti danas za nas, naše obitelji, našu
biskupijsku zajednicu, Crkvu, cijeli svijet, a posebno za papu Franju i njegova prethodnika
Benedikta XVI. – zaključio je apostolski nuncij nadbiskup Alessandro D'Errico, podijelivši
okupljenima prvi apostolski blagoslov novoga pape Franje. U povodu prve obljetnice
preminuća nadbiskupa Ante Jurića i šeste obljetnice smrti nadbiskupa Frane Franića,
splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić predvodio je 20. ožujka euharistijsko
slavlje u konkatedrali Svetoga Petra u Splitu. Na današnji dan protekle godine preminuo
je mons. Jurić, a 17. ožujka 2007. mons. Franić, dvojica velikih duhovnika i pastira
naše mjesne Crkve. Njihove obljetnice obilježavamo kao izraz zahvalnosti za njihovu
vjeru i vjernost Splitsko-makarskoj nadbiskupiji u koju su utkali svoj život te možemo
reći da smo njihova duhovna djeca. Vjerujemo da ih je Bog prepoznao kao vjerne sluge
i nagradio ih vječnim životom – rekao je na početku misnoga slavlja nadbiskup Barišić.
Ugradili su svoj život u najburnije vrijeme povijesti Splitsko-makarske nadbiskupije,
vrijeme rata i poraća – kazao je potom u propovijedi nadbiskup Barišić, dodavši kako
su nadbiskupi Franić i Jurić sve protivštine izdržali oslonjeni na Riječ Božju, utemeljeni
na istini te stoga istinski slobodni. Osvrnuvši se potom na prve poruke pape Franje,
nadbiskup Barišić je podsjetio kako se za „Crkvu siromaha“ osobito zauzimao nadbiskup
Franić na Drugom vatikanskom saboru, ali i u cijelom svom životu, kao i nadbiskup
Jurić. Obojica su živjeli siromaštvo i odražavali sliku Crkve siromašne, milosrdne
i svjedočke. To se na svoj način iščitava i iz njihova biskupskog gesla: Franićeva
„Pobjeda svetih“ i Jurićeva „U križu je spas“. Ta dvojica naših pastira bili su ljudi
molitve, a molitva je živi jezik vjere. S molitvom smo još prisutniji u stvarnosti
Crkve, a primjer za to dao nam je i papa emeritus Benedikt XVI. i papa Franjo, svojim
gestama i pozivom na molitvu. Ta nas iskustva – zaključio je nadbiskup Barišić – pozivaju
da još jače povežemo svoje teškoće i žrtve s Isusovim križem, jer u križu je spas,
a pobjeda je svetih.