Od općih skupština kardinala do konklave

U četvrtak, 28. veljače, u 20 sati započelo je razdoblje nazvano „sedisvakancija“, odnosno razdoblje između završetka upravljanja Crkvom jednoga pape, i izbora njegova nasljednika. „Sedisvakancija“ ili „upražnjena Apostolska Stolica“, posebno je razdoblje koje Crkva živi očekujući izbor novoga pape na konklavama. To je vrijeme uređeno odredbama apostolske konstitucije „Universi Dominici Gregis“, koju je Ivan Pavao II. objavio 22. veljače 1996. godine.
Tijekom sedisvakancije upravljanje je Crkvom povjereno Kardinalskom zboru, pozvanom riješiti samo redovna pitanja, te pripremiti izbor novoga pape. Na dužnosti ostaju samo neki ključni likovi kao što je kardinal kamerlengo Svete Rimske Crkve, viši pokorničar, kardinal glavni vikar za Rimsku biskupiju, kardinal nadprezbiter Vatikanske bazilike, te glavni vikar za Grad Vatikan. Na svojim dužnostima ostaju i zamjenik za opće poslove u Državnom tajništvu, tajnik za odnose s državama, tajnici dikasterija Rimske kurije, te apostolski nunciji. Nakon obavijesti dekana Kardinalskoga zbora, kardinali koji su stigli u Rim pozvani su sudjelovati na dvije posebne kongregacije. Opća kongregacija obuhvaća i kardinale koji nemaju pravo biranja pape, a započela je 4. ožujka u Novoj sinodskoj dvorani, pod predsjedanjem kardinala Angela Sodana, dekana Kardinalskoga zbora. Na tim se susretima utvrđuje niz odluka prije održavanja Konklava, kao što je, primjerice, uređenje prostora u Kući svete Marte, gdje će kardinali odsjesti, te Sikstinske kapele za sve što se tiče izbora novoga pape. Kardinali su također pozvani izabrati među sobom dvojicu, koji će održati promišljena razmatranja o problemima Crkve, a potom odrediti datum i sat početka Konklava, te poništiti papinski prsten, odnosno ribarov prsten, i olovni pečat prethodnoga pape.
Na posebnoj se kongregaciji sastaju kardinal kamerlengo Svete Rimske Crkve i tri kardinala – po jedan iz svakoga reda: biskupâ, prezbiterâ i đakona – određenih ždrijebom među izbornicima. Njihova je zadaća pomoći u obavljanju svakodnevnih redovnih poslova posebice tijekom izbora. Njihova dužnost traje tri dana, nakon čega se obavlja ponovno izvlačenje.
U svojemu posljednjem Motu Propriu (Normas nonnullas) Benedikt je XVI. Kardinalskom zboru dao mogućnost ranijega početka konklava, u odnosu na kanonskih 15 do 20 dana, u slučaju da su nazočni svi kardinali s pravom biranja. Od početka sedisvakancije pa u vremenu do najviše 20 dana, svi nazočni kardinali izbornici imaju početi s biranjem.
Što se pak tiče konklava, podsjećamo da, prema odredbama koje je utvrdio Benedikt XVI., nijedan kardinal izbornik neće moći biti, iz bilo kojega razloga ili izgovora, isključen ni iz aktivnoga ni iz pasivnoga izbora. Već će se prvoga dana konklava moći glasati, a potom su na programu dva glasanja prijepodne, i dva poslijepodne. Nakon tri dana bez rezultata, odnosno nakon 12 ili 13 glasanja, ako se glasa već prvoga dana, dolazi do jednodnevnoga prekida radi razmišljanja i molitve, a potom ponovno slijedi 7 glasanja. Ako i oni prođu bez rezultata, nakon još jednoga prekida, nastavlja se do 33., odnosno 34. glasanja, ako se glasalo već prvoga dana, a potom slijedi glasanje za izbor između dva kardinala koji su u posljednjem glasanju dobili najviše glasova. Oni, međutim, ne mogu glasati. Papa će biti izabran samo u slučaju dvotrećinske većine među nazočnim kardinalima izbornicima.