Mendel day

Krilatica da je Crkva protiv znanosti, nastala u 16. i 17 stoljeću, teško je dokaziva, a lako ju je pobiti, što je već mnogo puta i učinjeno pa i samim nabrajanjem otkrića, činjenica i imena. No ipak postoje navodno znanstveni časopisi koji s ideoloških razloga ne posustaju u širenju te krilatice, pa se čak uveo i takozvani Darvinov dan. No, samo nekoliko dana poslije, a to je danas, spominje se i Mendelov dan, koji se posebno obilježava u Veroni jednodnevnim studijskim susretima u potvrdu toga da su upravo Crkva i znanstvenici vjernici uvijek bili protagonisti u razvoju znanosti i proučavanja prirode od početka.
Mendelov dan spomen je, naime, na redovnika augustinijanca, podrijetlom Čeha, koji je živio od 1822. do 1884. Vodeći se intuicijom u svojem je samostanskom vrtu obavljao pokuse s graškom da bi otkrio temeljne zakonitosti nasljedstva, što je objavio u djelu 'Pokusi križanja biljaka' što je potom postalo osnova na polju genetičkih proučavanja. I on je poput mnogih znanstvenika kao Kopernik, bio svećenik jednako kao što su to bili i otac mineralogije i otac hidraulike ili pak autor Big Banga te mnogi drugi.
Autori Mendelova dana kažu da to nije neki pothvat protiv nekoga, nego je za ravnotežu i upotpunjavanje istine. Važno je napomenuti da znanost nije bila isključivo samo za neke prosvijetljene koji bi se imali boriti protiv vjerskih zatucanih institucija, nego su se znanošću bavili mnogi različiti vrsnici umnih nadarenosti, a većina je od njih ipak pripadalo Crkvi i bili vjernici te su se s poštovanjem odnosili prema prirodi izdižući se iznad pukih materijalističkih uskogrudnosti.