O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Prva korizmena nedjelja u Svetištu Majke Božje Trsatske bila je i prigoda za blagoslov novoga Križnog puta u Marijinom Perivoju, a obred blagoslova – te potom euharistijsko slavlje – predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, u zajedništvu s riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem.
Kardinal je u propovijedi govorio o smislu korizme i četrdesetodnevnog boravka Isusa u pustinji koja je u Svetom Pismu označena kao mjesto Božje blizine, ali i čovjekove kušnje. Pustinjski vjetar pali kožu, peče oči i stavlja na kušnju čovjekovo srce. To je vjetar istine koji ne dopušta zavaravanje. Biti odveden u pustinju znači prihvatiti samoću koja je čovjeku neophodna da se oslobodi lažnih sigurnosti. Tko ne prihvati takvu samoću, taj bježi od istine vlastitoga života i igra se skrivača sa samim sobom. Tko nema svojih 40 dana za ispitivanje svoga ponašanja i djelovanja, taj nikada ne dolazi do pomirenja sa samim sobom, sa stvorenjima oko sebe i konačno s Bogom, te uvijek ostaje agresivan u svojim obranama – poručio je kardinal Bozanić. Kardinal se također osvrnuo na Papinu najavu o skorome odricanju od službe rimskoga biskupa, kazavši kako u Papinoj odluci želimo spoznati tragove Božje providnosti i ljudski odgovor u vjeri, stav odgovornosti, kršćanske slobode i ljubavi prema Crkvi. Zahvalni smo Bogu za Papino služenje, kao i za obilje darova što ih je po njemu kao Petrovom nasljedniku dao svojoj Crkvi u ovom našem turbulentnom vremenu. Posebno smo mu zahvalni za njegov apostolski pohod Hrvatskoj u lipnju 2011., prigodom Nacionalnoga susreta hrvatskih katoličkih obitelji. Tijekom tih dana učvrstio nas je u ljepoti vjere, a njegova nazočnost među nama bila je vidljiv znak Božje blizine prema svakom narodu – istaknuo je kardinal Bozanić, dodavši kako Papino svjedočanstvo govori o punini života čovjeka koji je spreman slijediti Krista u predanju i poslušnosti vlastitoj savjesti.
Svaki je kršćanin pozvan biti „drugi Krist“, i to ne samo imenom, nego poglavito životom – ističe riječki nadbiskup Ivan Devčić u svojoj ovogodišnjoj korizmenoj poruci. Kao što je Isus tražio volju Očevu i želio samo nju izvršiti, tako i mi, koji smo u krsnome zdencu primili po Duhu Svetome Kristov život, trebamo postupati i djelovati poput Krista, a to znači tražiti i činiti volju Očevu. U tome smislu svaki je kršćanin pozvan biti „drugi Krist“, dakako, ne samo imenom nego poglavito životom. To pak nije moguće bez upoznavanja Krista, odnosno bez poznavanja Svetoga Pisma i onoga što i kako Crkva vjeruje i ispovijeda o Isusu. Ipak, samo teoretsko znanje nije dosta. Traži se intimno poznavanje Isusa. A to nam omogućava molitva i meditativno promatranje njegova svetog lika i djela. Kao što promatramo lice voljene osobe, tako kao vjernici trebamo promatrati Kristovo lice, kako bismo se što više u njega zaljubili i s njime sjedinili. To će u našem srcu uroditi željom da činimo i ista djela kao On, da živimo poput Njega, potpuno predani Bogu i braći ljudima – piše nadbiskup Devčić. Korizma je vrijeme koje označava naš životni vijek koji smo pozvani proživjeti nasljedujući Isusa Krista s kojim smo se životno povezali u trenutku svoga krštenja. Od tada, naš se život otajstveno suobličio Kristovu životu, njegovu životu prožetom vjernošću i ljubavlju prema Bogu i čovjeku, ali i izloženom neprestanim kušnjama i opterećenom raznovrsnim križevima te u konačnici smrću, ali i nadom u uskrsnuće – zaključuje u svojoj korizmenoj poruci riječki nadbiskup.
U Svetištu Majke Božje Bistričke započele su korizmene tribine. Tema prve, održane prošloga petka (15. veljače), bila je „Izazovi crkve u hrvatskom društvu“, a predavač je bio teolog i dekan KBF-a u Zagrebu prof. dr. sc. Tonči Matulić. Crkva snosi ogromnu odgovornost, ni jedna ustanova u ovome narodu ne snosi takvu, jer ona je odgovorna za vječno spasenje naše, a ne za BDP i plaću. Crkva nije tu da nam povisuje plaću, nego je prije svega tu da nam pokazuje put spasenja, a iz tog života vjere, nade i ljubavi valja pristupiti svim suvremenim izazovima – istaknuo je predavač. Govoreći o trenutnoj slici Hrvatske, kazao je kako se čini da nam je demokracija danas 2013. lošija nego nakon Domovinskog rata. Nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Tuđmana željeli su se riješiti toga naslijeđa. A ja danas vapim da se mi riješimo ovoga današnjeg nasljeđa, jer već postaje nepodnošljivo koliko ima ideološke ostrašćenosti u hrvatskome društvu, kao da smo u 1989., a ne u 2013. Godini – kazao je dr. Matulić. U osvrtu na krilaticu o pomirbi hrvatskog naroda, kazao je: „Nitko se s nikim nije pomirio. Zašto? Zato jer smo napravili jednu sadržajnu pogrešku. A to je da se ne mogu miriti ideologije. Mogu se miriti samo ljudi, a ideologije se međusobno proždiru. Dakle, ljude je trebalo osloboditi od ideologije, a i danas 2013. godine imamo ponovno povratak ostrašćenih ideologija, znači da nismo oslobodili ljude od ideologija, i za to smo odgovorni.“ Dr. Matulić se osvrnuo i na blagdan Stepinčeva (10. veljače) i objavu pape Benedikta XVI. o odreknuću od papinske službe (11. veljače). Poveznicu ova dva događaja iz različitih vremena, predavač je pronašao u savjesti, u vrijednosti slobode i dostojanstva osobne savjesti.